Ljudi koji su prethodno bili zaraženi COVID-19 i oporavili se, mogli su znatno smanjiti inteligenciju, sugerira novo istraživanje objavljeno u EClinicalMedicine . Istraživanje dodaje rastućem popisu zabrinutosti zbog dugotrajnog utjecaja COVID-19 na tijelo i mozak i sugerira da bi dugoročne studije trebale započeti odmah kako bi se procijenilo koliko bi ozbiljni učinci mogli biti.
U studiji koju je proveo Imperial College London, u studiji je sudjelovalo 81 337 ljudi koji su sudjelovali u internetskoj procjeni u sklopu Velikog britanskog testa inteligencije.
Od tih 81.337 ljudi, nekima je prethodno testiranjem potvrđena infekcija COVID-19, ali nisu bili hospitalizirani (N = 326), a neki su hospitalizirani s teškom COVID-19 (N = 192). Rezultati su uzeti za procjenu njihove kognitivne sposobnosti, koja je zatim uspoređena sa ukupnim uzorkom kako bi se identificirali bilo koji dugotrajni učinci infekcije COVID-19.
Nakon kontrole među ostalim čimbenika, uključujući dob, spol, obrazovanje, prvi jezik i sposobnost predavanja, istraživači su otkrili smanjenje kognitivnih deficita kod onih koji su ranije imali COVID-19, što je dodatno pogoršano težim slučajevima. Oni s respiratornim simptomima imali su lošije rezultate na testu od onih bez respiratornih problema, a došlo je i do značajnog povećanja deficita kod onih koji su zbog simptoma otišli u bolnicu.
Iako može postojati mnogo razloga za ove rezultate, istraživači su opsežno istražili moguće zbunjujuće čimbenike, uključujući već postojeća stanja i sve tekuće simptome COVID-19, i otkrili da je kontrola nad tim čimbenicima ostavila rezultate relativno nepromijenjenima.
Vodeći istraživač i znanstvenik iz dugog COVID-a Adam Hampshire na Twitteru je objavio temu sumirajući nalaze.
Key results of on the association between Covid-19 illness and cognitive abilities in hospitalised & non hospitalised members of the UK general public. 1/7 The severity of respiratory symptoms predicted cognitive performance months post recovery. https://t.co/DMU93E9zBA pic.twitter.com/uXjLLuSc7Q
— Adam Hampshire (@HampshireHub) July 23, 2021
“Ovdje se ne radi samo o dugom covidu, već o usporedbi ljudi koji su imali covid s onima koji nisu, bez obzira na dugotrajne simptome. Većina ljudi koji su imali covid tvrdili su da su se oporavili, ali oko 25 posto prijavilo je trajne simptome, odnosno dugi covid. Kognitivni deficiti zadržali su se bez obzira jesu li prisutni trajni simptomi ili ne, a nisu ovisili ni o vremenu proteklom od zaraze covidom. To sugerira da je riječ u dugotrajnom učinku. Također, ne ovisi o već postojećim zdravstvenim problemima”, tweetala je profesorica Christina Pagel.
Značajni deficiti
Također, ne radi se o malim deficitima. Oni koji su bili na ventilatoru imali su kognitivni deficit od 0,47, dok su drugi imali 0,27. Usporedbe radi, pacijenti s moždanim udarom u prosjeku imaju deficit od 0,24, a veći je i od prosječne osobe koja ima poteškoće u učenju (0,38).
Najizraženiji deficiti kod pacijenata koji su preboljeli covid-19 bili su rasuđivanje, rješavanje problema, prostorno planiranje i prepoznavanje ciljeva, što se podudara s prethodnim izvještajima o “moždanoj magli”, piše IFLScience.
Kao i kod svih podataka koji se sami prijavljuju, treba biti oprezan oko tumačenja ovih rezultata. Pristranost uzorkovanja mogla bi odigrati ulogu, iako su se autori studije potrudili da to ublaže. Postoje i drugi čimbenici koji bi mogli imati utjecaj oko neuroloških procjena. Međutim, čini se da studija naglašava trajan utjecaj na pacijente svih dobnih skupina i poziva na dodatna istraživanja nad onima koji sada žive s dugim covidom.
