Centar za socijalnu skrb s područja Dalmacije, svojedobno je otvorio natječaj za zapošljavanje psihologa. Na njega se javilo četvero kandidata, a komisija je nakon uvida u dokumentaciju odabrala jednu kandidatkinju. Riječ je o ženi koja se, unatoč fakultetskoj diplomi u struci i važnim položajem u CZSS-u, odavala prostituciji.
Ona je 18. svibnja 2016. upala u policijsku zamku. Jedan je policajac odglumio zainteresiranog klijenta te joj dao 1000 kuna za spolni odnos koji se nije dogodio, jer je ona odmah uhićena i odvedena u policijsku postaju. Zaradila je optužni prijedlog koji je završio na Prekršajnom sudu.
Istu je grešku napravila i u travnju 2017. Policija ju je ponovno uhitila zbog sumnje u bavljenje prostitucijom. Ona je sve priznala, otkrivši da je te godine najmanje trojici muškaraca pružila intimno zadovoljstvo barem deset puta. Svaki put je naplatila 1000 kuna. I tada je dobila prekršajni optužni prijedlog.
“Postavljanje klopke znači da se organi gonjenja već unaprijed bave vama sumnjajući u vaše nezakonite aktivnosti, tako da je prije policijske akcije protiv ove žene sigurno postojao javni pogovor čime se ona bavi, ali i čvrste indicije da se u ovu akciju i krene”, otkriva za Slobodnu Dalmaciju umirovljeni policijski inspektor.
Pravna začkoljica
U cijeloj priči postoji i pravna začkoljica. Naime, Prekršajni zakon propisuje da se protekom tri godine od pravomoćne prekršajne odluke, počinitelj smatra neosuđivanim, pa stoga ni podaci o toj osobi kao počinitelju prekršaja nisu relevantni, a zabranjeno je i njihovo korištenje. Ista je stvar i s podacima prekršitelja kojima je nastupila rehabilitacija.
No, prije rehabilitacije, u srpnju 2018., dotična je žena, primljena na zamjenu, a i prije toga je s CZSS-om sklopila tri ugovora na određeno vrijeme. “Obično poslodavac kod zapošljavanja na određeno vrijeme, a posebno kod stalnog zapošljavanja od kandidata traži uvjerenje da se protiv njega ne vodi kazneni postupak. Ako se te 2018. godine nije tražio podatak od kandidatkinje je li protiv nje u tijeku i neki prekršajni postupak, onda je moguće da je do njezina zapošljavanja i došlo, i tu nema pravnih zapreka. Ja neću suditi je li to moralno ili nije, ali zakon je tu jasan”, poručio je ugledni splitski odvjetnik Damir Primorac.
Prostitucija i socijalni rad su nespojivi
Za psihologinju Mirjanu Krizmanić nespojivo je istodobno baviti se prostitucijom i raditi u Centru za socijalnu skrb. “Nijedna normalna muška i ženska osoba ne bi trebala prodavati svoje tijelo i ta je rabota ljudskih vrijednosti u sustavu društvu dosta nisko rangirana, mada smo, Bože moj, vidjeli i gorih stvari. Bavljenje prostitucijom ne poništava sve ono ljudsko u nekoj osobi, ali je sigurno da ja osobno ne bih bila sretna da s mojim najbližim rođakom, sinom ili bratom radi netko tko se time bavio ili se bavi.
Pogotovo jer se njoj kao djelatnici centra obraćaju ljudi koji imaju neki problem, koji su osjetljivi, koji su u potrebi, i sigurno od te osobe očekuje da bude moralno čista i ispravna, u suprotnom joj ne bi iznosili svoje najintimnije probleme i očekivali da im ona pomogne. Da ste moralni, pa to je ona najmanja kvaliteta koja se očekuje od osobe koja pomaže ljudima. Ipak, mi ne znamo što se tada događalo s tom ženom dok se time bavila, iskreno mislim da joj ipak ne bi trebalo trajno oduzeti pravo da se bavi ovim poslom, ali uz određene provjere i uvjete. Eto, ovo je primjer kako u sustav koji je slabašan može ući svatko, a taj sustav ne može ili ne provjerava sve činjenice, pa se događaju i ovakvi slučajevi – rekla je ugledna psihologinja.
