Jaja su povijesno najskuplja. Kutija od deset jaja po cijeni od 3,5 eura nije mali iznos, a rast cijena dogofio se uslijed golemog rasta ulaznih troškova, i to prvenstveno stočne hrane, ambalaže, goriva i energenata, prenosi Slobodna Dalmacija. Jedini značajniji trošak koji se pri tome nije mijenjao bile su plaće zaposlenih, ističe Zdenko Podolar, direktor Agro-klastera d.o.o., koji okuplja hrvatske proizvođače jaja.
SVE JE POSKUPJELO
– Kad svi mali proizvođači propadnu, onda će se Hrvatska potpuno otvoriti uvoznim lobijima, koji će diktirati cijene jaja – kažu nam proizvođači jaja koji odustaju od proizvodnje.
– Uvozila su se jaja iz Poljske pred istekom roka i onda su se na njih udarali pečati da vrijede još mjesec dana. I takva su se jaja prodavala, a naše farme propadaju – govore nam peradari koji se nikako nisu mogli uklopiti u nove tržišne tokove nakon korona-krize i rata u Ukrajini.
Jaja su poskupjela zbog golemog rasta ulaznih troškova, i to prvenstveno stočne hrane, ambalaže, goriva i energenata. Jedini značajniji trošak koji se pri tome nije mijenjao bile su plaće zaposlenih, ističe Zdenko Podolar, direktor Agro-klastera d.o.o., koji okuplja hrvatske proizvođače jaja.
– Rast ulaznih cijena počeo je 2020. godine kao posljedica pandemije koronavirusa, snažnog rasta cijena energenata (prvenstveno goriva) i žitarica. Početak rata u Ukrajini je rast navedenih troškova značajno intenzivirao.
Stočna hrana, koja u strukturi proizvođačke cijene jaja participira s više od 60 posto, u tom je razdoblju poskupjela za više od 80 posto (s 0,27 eura/kg na gotovo 0,50 eura/kg), ambalaža za 30-35 posto, a energenti (gorivo, električna energija) proizvođačku su cijenu “podigli” za dodatnih 20 posto.
Veleprodajna cijena jaja u takvim je okolnostima porasla u prosjeku tek za 10 posto i to je dovelo do značajnog pada proizvodnje, odnosno do toga da veliki dio proizvođača više nije mogao pratiti takve disproporcije – pojašnjava Podolar.
“Tek u drugoj polovini 2022. godine, kada se iz navedenih razloga i eskalacije rata u Ukrajini značajno smanjio i uvoz jaja iz Italije, Španjolske i Poljske, cijena jaja je zbog smanjene ponude na tržištu značajnije počela rasti i dostigla je trenutnu razinu. Marže trgovaca su u ovom razdoblju ostale uglavnom na istoj razini, ali je zbog rasta veleprodajnih cijena i inflatornih utjecaja osnovica za obračun marže (ulazne veleprodajne cijene) porasla, pa je time i porasla i cijena jaja na polici trgovačkih centara”, dodaje.
Uvozna jaja postaju luksuz, a domaće farme propadaju
I dok uvozna jaja za Hrvate diljem zemlje sve više postaju luksuz, domaće farme propadaju i gase proizvodnju.
“Dakle, u cijeloj toj priči proizvođači su u biti stradali jer su gotovo dvije godine radili s gubicima ili na pragu rentabilnosti i njima čak ni trenutne cijene ne jamče dugoročnu profitabilnost. Inače, trenutne cijene jaja na policama u RH su na razini cijena većine EU država prije početka krize 2020. godine”, ističe Podolar.
Dodaje i kako se tek sa značajnijim smanjenjem cijena žitarica, dakle stočne hrane, i energenata može očekivati eventualan pad cijena. Hrvatska je do prije dvije godine imala dostatnu godišnju proizvodnju za svoje potrebe (700 do 800 milijuna komada jaja), ali očito je da je trenutačna domaća proizvodnja daleko ispod realnih potreba hrvatskih građana.
Prema informacijama Tržišnog informacijskog sustava u poljoprivredi (TISUP), sredinom srpnja ove godine jaja u Hrvatskoj bila su u prosjeku dvostruko skuplja nego u istom razdoblju pretprošle godine, a ovisno o veličini jaja i vrsti uzgoja, domaća su jaja u odnosu na srpanj lani u prosjeku skuplja za 30 do 50 posto.
Iako marketi cjenovni šok ublažavaju prodajom jaja po akcijskim cijenama, takve su cijene više psihološke prirode negoli što su stvarna ušteda kod kupnje kutije jaja.
Shodno tome, jaja su za građane s niskim primanjima i umirovljenike postala luksuz. Jaja se, poput svinjskog vrata s kosti, miješanog mljevenog mesa, ulja i šećera, nisu našla na Vladinu popisu artikala kojima je ograničena cijena, pa tako iz dana u dan svjedočimo rastu cijena.