Sezona sušenja mesa je u tijeku, a svi domaćini koji to rade za vlastite potrebe ili za prodaju na veliko, moraju uzeti posebne paziti kako to rade da se ne bi zarazili. Prema podacima Gradskog zavoda za javno zdravlje Beograd, prenosi Prva televizija, U periodu od 1986. do 2022. godine na teritoriji Beograda registrovano je ukupno 2.507 obolelih osoba iz grupe zoonoza. Šta je zoonoza i kako se prenosi otkrila je dr Slavica Maris, epidemiolog Gradskog zavoda za javno zdravlje Beograd.
“To je skupina bolesti koje se prenose sa životinja na ljude. Životinje mogu prenijeti mikroorganizme, bilo da se radi o bakterijama, virusima, parazitima… Skupina zoonoza uključuje vrlo velik broj bolesti. Trihineloza se prenosi kada jedemo nedovoljno termički obrađeno zaraženo meso, najčešće od svinjetine ili kada se proizvode suhomesnati proizvodi. Uzročnik je parazit i može izazvati bolest”, rekao je dr. Maris u emisiji “150 minuta” na Prvoj.
“Zoonoze su takva skupina bolesti koje su raširene posvuda. Mogu biti u svim regijama, a neke su vezane za određeno područje. Točno se zna gdje se koja bolest javlja, ali su od velike javnozdravstvene važnosti upravo zato što su povezane. Ako imamo bolest kod životinja, velika je vjerojatnost da će se zaraza prenijeti i na ljude, rekao je dr. Maris.
Kako se prenosi?
“Može se prenijeti zrakom, izravnim kontaktom sa zaraženim životinjama, konzumacijom hrane, mesa, jaja, mlijeka, putem vektora, odnosno preko glodavaca, miševa, štakora ili preko nekih insekata poput krpelja, komaraca. Skrećem pozornost da je zoonoze vrlo teško dijagnosticirati jer se često javljaju simptomi slični gripi“, upozorila je dr. Maris.
Simptomi
“To su povišena temperatura, glavobolja, malaksalost. Ono što je vrlo važno je dobro uzeti anketu, anamnezu, podatke jesu li pacijent je bio u kontaktu sa životinjama, da li ima kućnog ljubimca. Na temelju pregleda liječnik naručuje laboratorijske analize, a na temelju rezultata možemo sa sigurnošću reći je li riječ o zoonozi“, objasnila je dr. Maris.
Liječenje
“Ako se radi o bakterijskoj infekciji, liječi se antibioticima. Ako se radi o parazitima, onda imamo lijekove za uništavanje parazita, a to su razne vrste glista. Kad je riječ o virozama, uglavnom nemamo antivirusnih lijekova koji striktno djeluju na virus, nego je terapija simptomatska.
Komplikacije
“Ovisno o kojoj se bolesti radi, mogu biti ozbiljan problem, čak i sa smrtnim ishodom. posto smrtonosni, ali na sreću , kod nas ga nema, ni kod divljih životinja, ni kod domaćih životinja, ni kod ljudi. Ima ga i u drugim zemljama, ali kod nas je to mjera opreza”, rekao je liječnik i dodao:
“Radi što boljeg okusa kobasice domaćini često miješaju meso divljih i domaćih svinja i ne provjeravaju sve svinje. Tu nastaje problem. . Ako je zaraženo meso dobro termički obrađeno, neće doći do infekcije. Redovito pranje ruku je preventivna mjera, posebice nakon kontakta sa životinjama. Kada čistimo podrume, tavane, gdje možemo očekivati glodavce, treba imati masku”, savjetovala je dr. Slavica Maris.