Mirovine po posebnim propisima kamen su spoticanja otkako su uvedene. Trenutno je u Hrvatskoj 18 skupina umirovljenika koji svoja mirovinska prava ostvaruju temeljem drugih zakona i propisa ili samo djelomično putem Zakona o mirovinskom osiguranju. Pritom najviše pozornosti i negativnih komentara izazivaju takozvane braniteljske i saborske mirovine, piše Mirovina.hr.
Iz podataka o isplati mirovina po posebnim propisima, koje svaki mjesec objavljuje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO), može se vidjeti donose te “povlastice” određenim skupinama.
U rujnu je isplaćeno povlaštenih mirovina za 183.669 osoba, što je 445 više nego u prethodnom mjesecu. Uzmajući u obzir da je mirovine za rujan primilo ukupno 1.229.564 osoba, povlašteni umirovljenici čine 14,94 posto ukupnog umirovljeničkog korpusa. Među njima je najviše onih koji pravo na mirovinu ostvaruju po Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata (ZOHBDR). Njih je 71.222, a prosječna im je mirovina 6.666,58 kuna.
Druga najzastupljenija kategorija su također branitelji, ali oni kojima je mirovina priznata prema ZOMO-u, ali određena prema ZOHBDR-u iz 2017. Takvih je umirovljenika u rujnu bilo 55.405 ili 539 više nego u kolovozu. Mirovina im u prosjeku iznosi 3.241,86 kuna. Dakle, razlike između dvije skupine branitelja su ogromne, a čini se kako idu na štetu onih koji su se nakon rata vratili na svoje redovite poslove, piše Mirovina.hr.
Najmanje je, pak, bivših službenika u saveznim tijelima SFRJ. Njih 21 je primilo mirovinu za rujan u prosječnom iznosu od 4.210,21 kunu. U odnosu na kolovoz, mirovina im je porasla za gotovo 20 kuna. Zanimljivo, u ovoj se kategoriji ne navodi prosječni ostvareni staž.
Druga najmanje zastupljena skupina povlaštenih umirovljenika su članovi izvršnog vijeća Sabora, Saveznog izvršnog vijeća i administrativno umirovljeni javni službenici. Njih je 69, a mirovina im iznosi 3.904,40 kuna, odnosno 37,01 kunu više nego u kolovozu. Prosječno su odradili 28 godina, 11 mjeseci i 28 dana.
Saborski zastupnici su se osigurali
No, po visini mirovina daleko prednjače zastupnici u Hrvatskom saboru, članovi Vlade, ustavni suci i glavni državni revizori. Njih je svega 685, ali ostvaruju prosječnu mirovinu od čak, pazite sad – 11.320,05 kuna. To su točno tri i pol prosječne mirovine. U odnosu na kolovoz, mirovine su im porasle za 72,26 kuna. Tome možda doprinosi i činjenica kako su u rujnu u ovoj kategoriji zabilježena tri nova umirovljenika. Riječ je vjerojatno o nekome iz ranijih faza hrvatske demokracije, jer su povlaštene saborske mirovine odavno ukinute.
Najbliže mirovinama saborskih zastupnika približili su se redoviti članovi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU). Oni, a ukupno ih je 129, primaju u prosjeku 9.981,23 kune. Doduše, njihov je staž najdulji od svih povlaštenih skupina umirovljenika – 41 godinu, 10 mjeseci i 11 dana u prosjeku. Njima je mirovina od kolovoza do rujna u prosjeku pala za 13,77 kuna, bez obzira što je u istom razdoblju u ovoj kategoriji evidentirano dvoje novih umirovljenika.
S druge strane, ima i onih kojima posebni propisi i nisu donijeli puno povlastica. Prije svih, riječ je o članovima posada brodova u domaćoj ili međunarodnoj plovidbi, koji su umirovljeni prema regulama Pomorskog zakonika. Njih je u rujnu bilo 205, čime spadaju u manje skupine umirovljenih po posebnim propisima, ali njihova je prosječna mirovina svega 2.372,84 kune iako su odradili u prosjeku 28 godina, devet mjeseci i 23 dana.
Najniže povlaštene mirovine imaju još i pripadnici Hrvatske domovinske vojske od 1941. do 1945. godine, kojih je do rujna ove godine ostalo 2.258. Njihova je prosječna mirovina 2.829,41 kunu, za prosječno 33 godine, četiri mjeseca i 18 dana staža. U usporedbi s kolovozom, njih je 25 manje, ali se prosjek njihovih mirovina podigao za gotovo dvije kune.
Četvrtina mirovinskih davanja ide povlaštenima
Kako ne bismo samo taksativno navodili tko je koliko i po kojem propisu dobio, potrebno je povlaštene mirovine staviti u širi kontekst ukupnih mirovinskih davanja. S obzirom na to da podaci za rujan nisu dostupni, iako su mirovine isplaćene, poslužili smo se preliminarnim podacima za kolovoz, kao i brojem umirovljenika i prosječnom visinom njihovih povlaštenih mirovina za taj mjesec.
HZMO navodi kako je za kolovoz isplatio ukupno 3.695.776.421 kuna za mirovine i druga mirovinska davanja. U tom je mjesecu evidentirano ukupno 183.224 povlaštenih umirovljenika. Množeći njihovu zastupljenost i prosječne mirovine u svakoj kategoriji, došli smo do isplaćenog iznosa od 899.533.882,42 kune, što čini 24,34 posto ukupnih državnih davanja za mirovine.
Dolazeći do ove brojke otkrili smo i za koje je kategorije isplaćeno najviše, odnosno najmanje novca. Jasno, prednjače branitelji po ZOHBDR-u za koje je izdvojeno ukupno 474.369.081,28 kuna. Sljedeći su branitelji kojima je mirovina priznata po ZOMO-u, a određena po ZOHBDR-u, kojima je isplaćeno ukupno 177.586.428,18 kuna.
Najmanje ukupne svote za kolovoz isplaćene su bivšim službenicima u saveznim tijelima SFRJ (88.007,22 kuna) te članovima izvršnog vijeća Sabora, Saveznog izvršnog vijeća i administrativno umirovljenim javnim službenicima (270.717,30 kuna). Da nema kriznog poreza Jadranke Kosor, većina ovih mirovina bi bila 10 posto veća.
