Predstojnik Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” Ivan Puljiz otkrio je kakva je dobna struktura pacijenata koje se tenutno nalaze na klinici te kakva im je klinička slika.
Epidemiološka situacija u Hrvatskoj nastavlja se pogoršavati, raste broj zaraženih, ali ne i cijepljenih. Danas imamo 941 novi slučaj zaraze i više od 5.300 aktivnih. Cijela se Hrvatska stoga zacrvenjela na novoj karti raširenosti koronavirusa koju je objavio Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti. Ministar zdravstva poručuje: rezultat je to necijepljenja i nepridržavanja epidemioloških mjera. Koliko će za Hrvatsku biti opasan četvrti val epidemije bolesti COVID-19?
Na to i brojna druga pitanja odgovore će u emisiji Otvoreno pokušati dati gosti: Ivana Pavić Šimetin, zamjenica ravnatelja HZJZ-a; Ivan Puljiz, predstojnik Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević”; Zlatko Trobonjača, imunolog, Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci; Ankica Parat Baljkas, voditeljica Službe epidemiologije, ZJZ ŠKŽ-a te Luka Čičin Šain, virusni imunolog, Helmholtz centar za infektološka istraživanja, Braunschweig, Njemačka.
Zamjenica ravnatelja HZJZ-a Ivana Pavić Šimetin kaže kako će povratak u matične zemlje turista koji se trenutno nalaze u našoj zemlji ovisiti od zemlje do zemlje.
– Svaka zemlja može sada za povratak iz zemalja s visokim rizikom, to su ove zemlje označene crvenim, postavljati posebne zahtjeve – recimo da se može vratiti bez karantene osoba koja je cijepljena s obje doze ali da je od druge doze prošlo više od dva tjedna, kao i osobe koje su preboljele bolest unutar 6 mjeseci, a da svi ostali trebaju ići u karantenu nakon što se vrate te 5-6 dan raditi test da se utvrdi je li pozitivna ili negativna. To su neki od modela koji se mogu postaviti strancima kad se vraćaju iz Hrvatske ili bilo koje druge zemlje koja je crvena, objasnila je Pavić Šimetin.
Kaže da bi epidemiološka situacija u sada bila bolja da nam nije došlo toliko turista koliko ih je ovoga ljeta posjetilo našu zemlju.
– Ali i naši su se ljudi puno selili iz mjesta prebivališta radi ljetovanja, ističe dodavši da su i domaći i strani turisti podjednako odgovorni za širenje virusa.
Parat Baljkas: Razlog za necijepljenje kod ljudi više je iracionalan nego racionalan
Ankica Parat Baljkas, voditeljica Službe epidemiologije ZJZ Šibensko-kninske županije kaže da su širenju virusa u njezinoj županiji doprinijeli brojni turisti, ali i domaći ljudi koji su se nakon zatvaranja zaželjeli druženja.
– I podružili su se prijateljski i rodbinski, a bilo je i dosta događanja diljem naše obale cijelo ljeto. Naravno tu je i delta-soj koji trenutačno dominira u našoj zemlji i koji se brže širi, rekla je Parat Baljkas.
– Što se tiče mjera one se čitavo vrijeme balansiraju što je i omogućilo turističku sezonu koja je jednim dijelom na našem području još uvijek prisutna u manjem obimu. Mi u našoj županiji bilježimo kontinuirani rast novooboljelih od početka kolovoza, zadnjih par tjedana bilježimo na dnevnoj bazi od 70 do 100 novooboljelih. Udio oboljelih u broju testiranih je oko 4% što nije tako loše, kaže.
Smatra da bi, unatoč ulasku u crveno, trebalo ostaviti trenutno važeće mjere ali ih se treba pridržavati.
– Isto tako naglasak bi trebao biti na cijepljenju na što mi stalno pozivamo. Mi smo lokalno stalno dostupni svojim kolegama ali i građanima za sva pitanja. Također smo gotovo svakodnevno prisutni u lokalnim medijima. Cijepimo na svim punktovima svakim danom osim nedjelje. Interes je nešto opao i ne znam može li se to popraviti. Mislim da bi trebalo uključiti i psihologe i sociologe jer se bojim da je razlog za necijepljenje kod ljudi više iracionalan nego racionalan jer kad bismo svi racionalno pristupili temi onda bismo i svi pristupili cijepljenju, poručila je Parat Baljkas.
Puljiz: Od 10 pacijenata na respiratoru samo jedan je cijepljen
Predstojnik Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” Ivan Puljiz otkrio je kakva je dobna struktura pacijenata koje se tenutno nalaze na klinici te kakva im je klinička slika.
– Ukupan broj hospitaliziranih posljednjih tjedan dana je između 80 i 90. Kada gledamo pacijente izvan intenzivne imamo oko 8% pacijenata u dobi između 30 i 40 godina, 12% onih između 40 i 50 godina, 22% između 50 i 60 godina, 20% između 60 i 70 godina te oko 38% su stariji od 70 godina, rekao je Puljiz dodavši da je u najstarijoj dobnoj skupini cijeljeno samo 20% hospitaliziranih a onoj od 60 do 70 godina tek 10%.
– U intenzivnoj jedinici imamo 10 pacijenata na aparatu za mehaničku ventilaciju od kojih je samo jedan cijepljen. Kod njih je dobna skupina u rasponu od 47 do 80 godina. Od njih 10, pet ih nema nikakve popratne bolesti, rekao je.
Trobonjača: Turistička sezona sigurno nije pomogla popravljanju epidemiološke slike
Imunolog Zlatko Trobonjača s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci govorio je o uzrocima ovakve epidemiološke situacije.
– Ono što svakako treba reći je da turistička sezona sigurno nije pomogla popravljanju epidemiološke slike u Hrvatskoj. Sigurno da su i neki od stranih turista dolazili iz zemalja gdje su imali epidemiju s delta-sojem. Naravno, delta soj je pridonio tome najviše, a pored toga se dogodila jedna činjenica, a događa se i trajno da dio naših građana koji su cijepljeni, posebno Pfizerovim cjepivom, nakon 6 mjeseci polako gubi imunost te se ponovno izlaže virusu. Sve je to pridonijelo ovome porastu kojega sada imamo, objasnio je Trobonjača.
Čičin Šain: Interes za cijepljenje usporava i u Njemačkoj
Virusni imunolog Luka Čičin Šain s Helmholtz centra za infektološka istraživanja u Braunschweigu u Njemačkoj, govorio je o stanju u Njemačkoj u kojoj je na snazi tzv. 3G pravilo (cijepljen, testiran, zdrav).
– To pravilo znači da je netko ilo cijepljen ili je prebolio bolest ili je zdrav i primjenjuje se na neka veća okupljanja – od utakmica, koncerata, restorana ali se ne primjenjuje u marketima. Međutim, kako raste broj u određenom području, onda je uobičajeno da u nekim dućanima, npr. s tehničkom robom, se traže potvrde da je netko prebolio bolest ili da je testiran ili da je cijepljen, kaže Čičin Šain.
Kaže kako se interes za cijepljenje usporava i u Njemačkoj, ali cijepljenje nije stalo kao u Hrvatskoj.
– Mi smo sada negdje iznad 60%, nismo još stigli do 70%, imamo nešto više postotke nego u Hrvatskoj. Te brojke se odnose na odraslu populaciju. Mi smo svjesni da to nije dovoljni i na tome treba raditi, vjerojatno u tom smjeru idu i te kovid potvrde, rekao je Čičin Šain dodavši da će od listopada građani sami plaćati testiranje pa će i to biti dodatni poticaj da se cijepe.
O padu interesa za cijepljenje i kampanji
Pavić Šimetin je komentirala pad interesa za cijepljenje.
– Stvarno je u zadnje vrijeme usporeno cijepljenje. misu to brojke koje smo nekad imali. Ali ipak, svaki dan se barem 3000 ljudi odluči na prvu dozu cjepiva, nikakvih velikih nuspojava nema. Možda malo boli rame, možda koji dan malo povišena temperatura. Ako se ti ljudi odlučuju, onda nema razloga da se i ovi drugi koji se premišljaju ipak ne odluče za cijepljenje, istaknula je Pavić Šimetin dodavši da je to pitanje kolektivne solidarnosti.
Puljiz je odgovorio na pitanje je li kampanja cijepljenja dobro osmišljena i bi li trebalo nešto mijenjati.
– Mislim da je kampanja dobro provedena i dobro fokusirana, naravno treba kontinuirano nastaviti s kampanjom, rekao je dodavši da, ako se nastavi tempom koji je spomenula Pavić Šimetin, trebalo bi nam više od 2 mjeseca da bi se dosegla brojka od 70% procijepljenih.
O trećoj dozi cjepiva
Trobonjača kaže da rezultati istraživanje iz Izraela pokazuju da je treća doza cjepiva učinkovita.
– Ja mislim da ćemo i mi u Hrvatskoj cijepiti trećom dozom. Ono što mislim da bi trebalo učiniti – da se treća doza da prvo našim starijim sugrađanima koji su bolesni, a zatim i mlađim ljudima koji žele primiti treću dozu, kaže.
Čičin Šain kaže da je politika u Njemačkoj jako za treću dozu kako bi, kako kažem pokazali stanovništvu da nešto rade na zaštiti. Smatra da bi s trećom dozom trebalo pričekati oko 6 mjeseci od primanje druge doze što je princip koji je već poznat u imunologiji.
Parat Baljkas kaže kako nisu radili istraživanje među ljudima koji su se do sada cijepili, ali da misli da bi se velik broj onih koji su se do sada cijepili, cijepili i trećom dozom, osobito stariji i imunokompromitirani građani.
Pavić Šimetin je rekla kako HZJZ proučava literaturu i iskustva drugih zemalja i preporuke međunarodnih institucija, a čeka i mišljenje EMA-e, te da vjeruje da će se za koji tjedan rasvijetliti situacija oko cijepljenja tzv booster dozom.
O novim lijekovima
Puljiz ističe kako su se smjernice za liječenje, nakon prvotnog neiskustva, stabilizirale.
– Liječenje provodimo temeljem smjernica i praćenjem literature. U početku se nije imalo iskustva pa se išlo s nekim lijekovima za koje se poslije pokazalo da nisu tako učinkoviti. Zadnjih pola godine su se te smjernice stabilizirale. Imamo smjernice koje su prihvaćene, imamo novih istraživanja, lijekova koji kucaju na vrata, ali moraju proći sva regulatorna tijela pa ih tek tada možemo koristiti, rekao je Puljiz dodavši da je još uvijek osnovni lijek za liječenje pacijenata Remdesivir.
O kovid potvrdama
Parat Baljkas kaže kako se kod nas kovid potvrde ne traže posvuda.
– Mislim da je kod nas trenutno dovoljno koliko se primjenjuje ta mjera, ali to se može i promijeniti ovisno o epidemiološkoj situaciji, poručila je.
Pavić Šimetin je objasnila da se kovid potvrde kod nas koriste na određenim događanjima sukladno odluci Stožera.
– Sigurno je da će njihova uloga biti sve jača i jača, a mogla bi biti i veća da je više ljudi cijepljeno, poručila je.
O razlici između stajaćih i sjedećih mjesta
Na traženje voditelja, Pavić Šimetin je objasnila u čemu je razlika između sjedenja i stajanja za šankom.
– Ono što je važno je da držite distancu od 2 metra od drugih ljudi. Ako je za šankom neko mjesto udaljeno dva metra od drugih, onda može. Važna je jedino distanca i način na koji se ta distanca može označiti. Stajaća mjesta je teže označiti, ustvrdila je.
