Reagirajući na požar kod Omiša, zamjenik glavnog vatrogasnog zapovjednika Hrvatske vatrogasne zajednice Dino Kozlevac upozorio je da zaštiti naselja od šumskih požara treba pristupiti puno ozbiljnije.
Gostujući u emisiji Studio 4 na HTV-u, istaknuo je važnost čišćenja zapuštenih šumskih površina, gradnje dodatnih šumskih putova i stvaranja protupožarnih pojaseva oko kuća i naselja.
Posebno je upozorio na opasnost koju mogu predstavljati stabla i gusto raslinje neposredno uz stambene objekte.
“Bor uz kuću pretvara je u potencijalno ugrožen objekt”
Kozlevac smatra da se premalo pažnje posvećuje prostoru između šume i naseljenih područja.
“Lijepo je vidjeti bor naslonjen na kuću, ali on je pretvara u potencijalno ugrožen objekt jer se požar sa zelenila prenosi na građevinu”, rekao je.
Prema njegovim riječima, oko kuća i cijelih naselja trebao bi postojati stručno planiran prostor bez visokog i gustog raslinja.
Takvi protupožarni pojasevi mogli bi pomoći u usporavanju širenja vatre prema objektima.
Traži više ulaganja u prevenciju požara
Kozlevac smatra da bi zajedno sa šumarima i drugim stručnjacima trebalo razmotriti i promjenu strukture vegetacije na pojedinim područjima.
Umjesto velikih površina pod borovom šumom, predlaže sadnju mješovitih kultura koje bi mogle smanjiti rizik od izrazito brzog širenja požara.
Istaknuo je i potrebu izgradnje dodatnih šumskih putova i prosjeka kako bi vatrogasci lakše mogli pristupiti požarištu.
Za takve mjere, naglasio je, potrebno je izdvojiti znatno više novca za prevenciju.
Država bi trebala moći očistiti i privatne parcele
Jedan od problema, prema Kozlevcu, predstavljaju zapuštene privatne parcele.
Smatra da bi zakonske propise trebalo prilagoditi kako bi nadležne službe mogle očistiti neodržavano zemljište kada ono predstavlja opasnost za okolne kuće i naselja.
Trošak bi se potom, prema njegovu prijedlogu, naplatio vlasniku.
“Nitko nema pravo svojim nečinjenjem ugrožavati druge”, poručio je.
Dodao je kako je brzo širenje požara često povezano upravo s neočišćenim šumskim površinama i velikom količinom lako zapaljivog materijala.
Brza dojava i intervencija mogu biti presudne
Kozlevac je naglasio i važnost pravodobnog reagiranja.
Prema njegovim riječima, što se požar ranije otkrije i što vatrogasci prije dođu na teren, veća je mogućnost da se vatra zaustavi prije nego što se razvije u veliku požarnu frontu.
Zbog toga smatra da prevencija mora uključivati ne samo čišćenje terena nego i kvalitetne sustave dojave te dobru prometnu dostupnost ugroženim područjima.
“Panika je najveći neprijatelj”
Poseban dio razgovora posvetio je ponašanju građana tijekom požara.
Kozlevac kaže da je strah potpuno prirodan, ali da panika može dovesti do odluka koje dodatno ugrožavaju život.
“Vrlo je pogrešno sjedati u automobil i kretati se cestom koja je zahvaćena vatrom”, upozorio je.
Građanima savjetuje da, kada dobiju naredbu za evakuaciju, poslušaju upute vatrogasaca, policije i drugih službi.
Automobili mogu stvoriti opasnu klopku
Kozlevac upozorava da velik broj automobila na cesti tijekom požara može izazvati dodatni kaos.
Vozila mogu blokirati prometnice, onemogućiti prolazak vatrogasnim i drugim interventnim vozilima te zarobiti ljude na području kojim se širi vatra.
Zbog toga smatra da građani ne bi trebali samoinicijativno pokušavati prolaziti prometnicama zahvaćenima požarom.
Također savjetuje da se vozila ne ostavljaju u visokoj travi ili drugom zelenilu.
Dokumente i najvažnije stvari treba držati spremnima
U slučaju približavanja požara, Kozlevac savjetuje građanima da ne gube dragocjeno vrijeme pokušavajući spasiti velik broj stvari iz kuće.
Preporučuje da osobne dokumente i najvažnije predmete drže na jednom mjestu kako bi ih u slučaju hitne evakuacije mogli brzo uzeti.
“Ne treba gasiti vatru niti se zadržavati oko nje, osobito u ljetnoj odjeći i obući. Treba se izvući na sigurno”, naglasio je.
S omiškog područja evakuirano gotovo dvije tisuće ljudi
Kozlevac je rekao da je tijekom velikog požara s ugroženog područja kod Omiša evakuirano gotovo dvije tisuće ljudi.
Veći dio evakuacije, prema njegovim riječima, proveden je organizirano uz pomoć nadležnih službi.
Dramatični događaji na omiškom području ponovno su otvorili pitanje koliko su hrvatska priobalna naselja pripremljena za velike šumske požare i treba li znatno više ulagati u prevenciju prije nego što vatra dođe do prvih kuća.
