fbpx
22.8 C
Zagreb
Srijeda, 6 srpnja, 2022

Istraživanje: 33% maturanata smatra da je homoseksualnost bolest, skoro pola podržava ZDS

Pročitajte još:

Četvrtina mladih u Hrvatskoj funkcionalno je i politički nepismena, upozorio je profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu Berto Šalaj komentirajući rezultate istraživanja političke pismenost mladih u Hrvatskoj predstavljene u ponedjeljak na tom fakultetu.

Riječ je o istraživanju “Politička pismenost učenika i učenica završnih razreda srednjih škola” provedenu u ožujku ove godine u kojemu je sudjelovalo 1122 učenica i učenika iz 67 završnih razreda iz 59 srednjih škola diljem Hrvatske.

Istraživanje “Politička pismenost učenika i učenica završnih razreda srednjih škola” iznjedrilo je rezultate o političkoj pismenosti hrvatskih maturanata. Rezultati su objavljeni, a istraživanje je provedeno tijekom ožujka 2021. u 67 završih razreda iz 59 srednjih škola diljem Hrvatske.

Uzorak od 1.122 učenika/ica nacionalno je reprezentativan s obzirom na regionalne zastupljenosti i vrstu srednjoškolskog programa (gimnazijski, četverogodišnji i petogodišnji strukovni te trogodišnji strukovni).

Cilj istraživanja je bio dobiti uvid u razine i strukturu političke pismenosti učenika i učenica. Istraživanjem se nastojalo otkriti politička znanja, sklonost predrasudama i stereotipima, vrijednosne stavove i afinitete, medijsku pismenost, građansku kulturu i navike mladih.

Pri sklapanju prijateljstava nisu bitne rasa, vjera ili nacionalnost, a na njihovo političko znanje uvelike ovisi vrsta srednjoškolskog programa koji pohađaju, što pokazuje potrebu za kvalitetnijom implementacijom građanskog odgoja i obrazovanja, istaknuto je na današnjem predstavljanju rezultata istraživanja “Politička pismenost učenika i učenica završnih razreda srednjih škola” na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu.

Kako je objasnio Dražen Hoffmann, zamjenik izvršne direktorice Gonga, treći je to val istraživanja spomenute teme koja je bila predmet istraživanja i 2009./2010. i 2014./2015.

Najnovije istraživanje provodili su Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, Gong, Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Centar za studije jugoistočne Europe Sveučilišta u Grazu i Filozofski fakultet u Rijeci u suradnji s GOOD inicijativom.

Istaknuo je da je uzorak nacionalno reprezentativan s obzirom na regionalnu zastupljenost i vrstu srednjoškolskoga programa – gimnazijski, četverogodišnji i petogodišnji strukovni te trogodišnji strukovni.

Nedostatna implementacija građanskog odgoja; rezultati kritika društva
Profesor Šalaj osvrnuo se na loše rezultate učenika trogodišnjih srednjoškolskih programa koji su činili 23 posto ispitanika a za koje je, ustvrdio je, “društvo odlučilo da ne trebaju biti politički pismeni”. A to pak znači, da kao budući glasači na izborima ne moraju ništa znati no političkim procesima, institucijama i strankama što je za Šalaja ozbiljan društveni problem.

Smatra da su ti rezultati dokaz da društvo nije učinilo gotovo ništa na implementaciji građanskog odgoja koji je, dodao je, istina uveden kao međupredmetni sadržaj što, siguran je Šalaj, nije dovoljno. Zato, ustvrdio je, rezultati nisu kritika mladih nego kritika našega društva koje sustavno ne podiže razinu političke pismenosti mladih koja zato stagnira što je vidljivo i po rezultatima prethodnih istraživanja.

Spomenuo je kako se predsjednik Republike Zoran Milanović tijekom predizborne kampanje zauzimao da se građanski odgoj uvede kao predmet u škole, ali i podsjetio kako Milanović nije po tom pitanju ništa poduzeo dok je bio premijer.

Rezultate istraživanja predstavili su dr. Jelena Matić Bojić i dr. Nikola Baketa s Instituta za društvena istraživanja, a na njih se osvrnula i dr. Ana Ljubojević sa Sveučilišta u Grazu.

Uz napomenu kako je istraživanje pokazalo da mladi često ne poznaju osnovnu političku faktografiju, Baketa je kao primjere spomenuo da ne znaju koje su zemlje članice Europske unije, kada je Hrvatska stupila u NATO. Istaknuo je da je istraživanje pokazalo da mladi manje razumiju temeljne političke pojmove, nemaju povjerenja u političke institucije, a najviše vjeruju vojsci i znanosti.

Tako samo 7,2 posto mladih vjeruje političkim strankama koji su za njih uglavnom “oruđe za zapošljavanje”, bez ikakvih ideoloških stavova.

Također, iako se najviše informiraju posredstvom društvenih mreža i portala upravo njima najmanje vjeruju.

“Socio-politički stavovi mladih u 2021. godini su, generalno govoreći, nešto demokratičniji nego što je to pokazalo istraživanje iz 2015. godine. To se posebno uočava kod stavova prema homoseksualnim osobama, u smanjenom priklanjanju autoritarnim tendencijama, kod stavova prema medijima te u odnosu prema vlastitoj i tuđoj naciji. Ipak, i dalje ima potrebe i prostora za razvoj demokratske kulture mladih. Primjerice, iako se ove godine primjećuje značajan pomak u pravcu tolerantnijeg odnosa prema osobama homoseksualne orijentacije, kod dijela sudionika/ca još su prisutni negativni stavovi i diskriminatorne težnje spram ove manjinske skupine”, naglasila je dr. sc. Jelena Matić Bojić s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu.

Tri četvrtine učenika protiv je autocenzure, otkrilo je istraživanje. Dvije trećine je protiv zabrane medijskog izvještavanja. Kažu da su stavovi prema medijima pozitivniji nego prije 2015. godine.

Preko 90 posto ispitanika, kaže istraživanje, može se zamisliti u prijateljstvu s osobom druge vjere ili nacije.

Samo deset posto smatra da bi u Hrvatskoj etnički Hrvati trebali imati veća prava. Što se tiče nacije, mladi su neskloni tome da su pravi Hrvati samo katolici. Ne slažu se da bi se Hrvatska trebala definirati kao država hrvatskog naroda.

Ali, dodala je, još trećina ispitanika u 2021. smatra da je homoseksualnost poremećaj ili bolest te da homoseksualne osobe ne bi trebale javno istupati zbog opasnosti od lošeg utjecaja na mlade. Odnosno, oko 50 posto učenica i učenika smatra da se homoseksualna orijentacija ne bi trebala javno isticati i da bi homoseksualne osobe ovaj aspekt identiteta trebale izražavati samo u privatnoj sferi.

Stavovi su progresivniji i na polju rodne ravnopravnosti u odnosu na prethodne rezultate, ali još uvijek oko četvrtine ispitanih na tu temu zauzima neodlučnu poziciju, a četvrtina ih smatra da odabir i uspjeh u poslu jesu biološka zadatost što govori o ukorijenjenosti rodnih stereotipa čije se posljedice mogu manifestirati u budućim odlukama i ponašanjima učenika i učenica.

Pozitivan nalaz jest da više od 90 posto mladih može zamisliti da im osoba druge rase, vjere ili nacionalnosti postane prijatelj.

Dio istraživanja odnosio se i na stavove mladih o Domovinskom ratu i Drugom svjetskom ratu. Te rezultate komentirala je dr. Ana Ljubojević rekavši kako je tri četvrtine ispitanika iskazalo apsolutnu opredijeljenost za izvannastavne aktivnosti u Vukovaru, odnosno da tu žele saznati više o Domovinskom ratu jer njih 45 posto smatra da ne znaju dovoljno o Domovinskom ratu.

S druge pak strane, rekla je, zanemareni su posjeti mjestima poput Jasenovca ili Dotrščine na kojima mogu puno toga naučiti o Drugom svjetskom ratu.

Što se pak tiče Nezavisne države Hrvatske (NDH) najnovije istraživanje pokazalo je da nešto više od 15 posto mladih ne smatra NDH fašističkom tvorevinom, što je velika razlika u odnosu na rezultate od prije šest godina kada je više od 72 posto maturanata smatralo da NDH nije bila fašistička tvorevina.

Oko 45 posto maturanata smatra da je u redu koristiti pozdrav “Za dom spremni”, a 25 posto ih je protiv toga, a neodlučno ih je trideset posto.

Više od polovice maturanata smatra da je SFRJ bila komunistička diktatura, a pola ih smatra da su Hrvati u toj državi bili podređeni.

Ovo su tek prvi rezultati istraživanja o kojemu će biti još riječi, zaključio je Dražen Hoffman Iz Gonga.

- Reklama-

Najnovije vijesti:

Nikolina Ristović: ‘Od ove boli možeš izgubiti razum, a ja si moram sačuvati zdravlje’

Nikolina Ristović ex Pišek zadnjih tjedana dana trpi rigorozne optužbe od strane svog svekra, Viktora Ristovića poznatijeg kao Miša...

Vrijeme:

Zagreb
vedro
20.9 ° C
22.1 °
20.3 °
56 %
2.6kmh
0 %
Čet
29 °
Pet
24 °
Sub
25 °
Ned
25 °
Pon
17 °

Tečajna lista:

HRK - Hrvatska kuna
EUR
7,5213
USD
7,3923
GBP
8,8014
CHF
7,6084
- Reklama-

Pročitajte još:

Popularno: