Drugim riječima, od 2035. godine u EU više nećete moći kupiti nove automobile na benzin i dizel već isključivo nova vozila s nultom stopom štetnih emisija. Naziv “Spremni za 55 %” odnosi se na prijelazno razdoblje smanjenja emisija za 2030. godinu koje iznosi 55 posto za automobile i 50 posto za laka gospodarska vozila.
Ova je uredba izglasana s 340 glasova za, 279 protiv i 21 suzdržanim, a njome su zastupnici usvojili dogovor s Vijećem o revidiranim standardnim vrijednostima emisija CO2 za nove automobile i kombije u skladu s povećanim klimatskim ambicijama Europske unije. Uredbu su podržali zastupnici socijaldemokrata, zelenih i liberala. Ova je uredba dio velikog cilja Europske komisije, a to je postizanje klimatske neutralnosti do 2050. godine.
“Ovom uredbom potiče se proizvodnja vozila s nultim i niskim emisijama. Ona obuhvaća ambicioznu reviziju ciljeva za 2030. i nulte emisije od 2035., što je ključno za postizanje klimatske neutralnosti do 2050. Ti ciljevi pružaju jasnoću automobilskoj industriji i potiču proizvođače automobila na inovacije i ulaganja. Potrošačima će kupnja i korištenje vozila s nultim emisijama biti pristupačniji, a brže će se razviti i tržište rabljenih vozila. Tako će održivi prijevoz postati dostupan svima”, rekao je izvjestitelj iz kluba liberala Jan Huitema (Renew).
Neki će biti izuzeti
Uredba je to koju je EK predstavila još 14. srpnja 2021. u okviru paketa, a namjera joj je doprinijeti klimatskim ciljevima Unije za 2030. i 2050., ostvariti koristi za građane i potaknuti inovacije u području tehnologija s nultim emisijama, kažu iz Europskog parlamenta.
Ukoliko vas plaši ova zabrana prodaje benzinaca i dizelaša koja stiže za 12 godina, onda znajte kako ona nije konačna, odnosno EU će pratiti kako se tržište i tehnologija razvija. Primjerice, Komisija će najkasnije 2025. predložiti metodologiju za procjenu emisija CO2 tijekom cijelog životnog ciklusa automobila i kombija prodanih na tržištu EU, a do prosinca 2026. će pratiti razliku između graničnih vrijednosti emisija i stvarne potrošnje goriva i energije te predložiti primjerene daljnje mjere.
Također, proizvođačima koji tijekom kalendarske godine proizvedu malo vozila (od 1000 do 10.000 novih automobila ili od 1000 do 22.000 novih kombija) može se odobriti izuzeće do kraja 2035., dok oni koji registriraju manje od 1000 novih vozila godišnje imaju trajno izuzeće. No takvih proizvođača je jako malo jer čak i ekskluzivne marke poput Ferrarija ili Aston Martina prodaju više. U ovu kategoriju mogao bi upasti tek Bugatti koji je prošle godine isporučio 80 novih automobila. Stoga možda i ne čudi izjava njegovog novog vlasnika Mate Rimca koji je rekao da novi Bugatti neće biti pokretan strujom.
Valja napomenuti i da će od 2025., Komisija svake dvije godine objavljivati izvješće o procjeni napretka u postizanju cestovnog prometa s nultim emisijama.
Plan je dostižan, ali…
No kako stojimo danas po pitanju električnih automobila s nultom stopom štetnih emisija? Na našim cestama je, prema podacima Centra za vozila Hrvatska (CVH), u 2021. vozilo oko tri tisuće električnih automobila, dok se u 2022. taj broj popeo na 4.800 vozila. To je sjajan rast, ali i nedovoljan kada uzmemo u obzir da je u Hrvatskoj ukupno registrirano oko 2,5 milijuna vozila, što znači da električna vozila čine udio od 0,2 posto.
Ako mislite da je Hrvatska na začelju EU, u pravu ste, ali ni druge razvijenije zemlje nisu puno bolje. Prema podacima Europske agencije za okoliš (EEA), najbolje stoji Nizozemska s udjelom električnih automobila od nešto iznad 2 posto. Drugim riječima, niti u jednoj EU zemlji broj električnih vozila ne premašuje 3 posto u ukupnom broju vozila.
Ovaj podatak govori da, čak i kada bi danas svi novi prodani automobili bili električni, trebalo bi proći dosta godina da oni postanu većina na cestama. No što se tiče njihove prodaje, tu se bilježi snažan rast, sa 600 električnih automobila u 2010. na oko 1.061.000 vozila u 2020., kada su činili 11 posto svih prodanih automobila. U 2021. prodaja električnih automobila je također rasla, te su činili gotovo 18 posto novoregistriranih osobnih automobila u EU. Ovom brzinom, plan EU da do 2035. oni čine 100 posto prodaje ne čini se toliko dalekim, ali to i dalje ne znači da će činiti većinu na našim cestama, što je krajnji cilj.
Što će s vašim automobilom biti 2035.?
Ako ćete i u 2035. voziti benzinca ili dizelaša neće vam se dogoditi – ništa. Ova uredba se odnosi samo na kupovinu novih automobila i kombija koji više neće smjeti ispuštati CO2, ali s cesta neće nestati automobili s motorima na unutarnje izgaranje. Tako da ukoliko se 2035. odlučite kupiti novi automobil on neće moći biti niti na struju, niti na benzin. Dakako, ostat će vam opcija kupnje rabljenog, no kako će ova odluka utjecati na njihovu cijenu ostaje nam tek za vidjeti.
Ovdje treba napomenuti i da, iako ćete moći voziti automobile na benzin i dizel, to ne znači da njihovo korištenje neće biti dodatno penalizirano u vidu većih poreza i trošarina. Primjerice, neki su njemački gradovi već zabranili ulazak dizelaša u uži centar grada, a i mnogi drugi gradovi su na tom tragu.
No ova nova uredba ne cilja samo na benzince i dizelaše, nego i na hibride, bilo one blage, samopunjive ili plug-in hibride. Zašto je to isto važno? Samo zbog činjenice da je tih automobila u 2022. u Hrvatskoj prodano više nego dizelaša, kada govorimo o novim automobilima. I hibridi koji se reklamiraju kao “najbolje iz oba svijeta” ne zadovoljavaju EU standarde jer ispuštaju emisije štetnih plinova.
Tako smo došli do toga da EU favorizira električna vozila. Brojne zemlje daju poticaju upravo za kupnju takvih automobila, ali i ulažu velik novac u popratnu infrastrukturu. A to nije svima najbolje sjelo. Jedan od takvih je i izvršni direktor Mazdine europske podružnice, Martijn ten Brink, osudio je političare zbog prisiljavanja proizvođača automobila da prodaju samo električna vozila i ignoriraju druga potencijalna rješenja, a o čemu smo pisali ranije.
“Meni je osobno to izuzetno teško shvatiti, ne zato što ne volim električna vozila, ali ono što smatram sramotom jest to što smo se odlučili za tehnologiju. A obično najviše inovacija dolazi kada postavite cilj, a ne kada kažete inženjerima i programerima kako do njega doći”, rekao je ten Brink.
Iako uredba EU ne kaže da sva prodana vozila od 2035. nadalje moraju biti električna, već samo da ne smiju ispuštati štetne plinove, njihove ranije odluke i politika usmjerila je proizvođače samo na jedan cilj, bez ulaganja u alternativna rješenja. No vratimo se na početak i na izjavu liberala Huitema koji je prilikom donošenja ove uredbe rekao: “Potrošačima će kupnja i korištenje vozila s nultim emisijama biti pristupačniji, a brže će se razviti i tržište rabljenih vozila. Tako će održivi prijevoz postati dostupan svima”. Živi bili pa vidjeli.
