U jučer objavljenom autorskom članku Brandona Specktora u mediju Live Science obrađena je vrlo zanimljiva tema, koja se, u konačnici, tiče svih nas s obzirom na sveprisutni Internet u životima ljudi na našem planetu, bez kojeg je on, zapravo, više i nezamisliv.
Autor podsjeća na ulogu Sunca i njegovih magnetiziranih čestica koje obasipaju Zemlju, poznatih i kao solarni vjetar, a čiji opasan prodor sprječava Zemljin magnetni štit zbog kojeg te čestice klize prema polovima i manifestiraju se u jednu od najljepših prirodnih pojava uopće – auroru.
Kako upozorava novo istraživanje, predstavljeno na konferenciji SIGCOMM 2021, solarni vjetar, koji otprilike svako stoljeće preraste u solarnu oluju, moglo bi postati katastrofalno za naš način života, navodi autor teksta Brandon Specktor.
Naime, jaka solarna oluja mogla bi gurnuti svijet u “internetsku apokalipsu” zbog koje bi veliki dijelovi društva tjednima ili mjesecima mogli biti izvan mreže, napisala je Sangeetha Abdu Jyothi, docentica na Kalifornijskom sveučilištu u Irvineu, u novom znanstvenom članku.
“Ono što me je zaista potaklo na razmišljanje o ovome je da nam je pandemija pokazala da je svijet nepripremljen. Nije postojao protokol za učinkovito rješavanje problema, a isto je i s otpornošću interneta”, rekla je Abdu Jyothi za WIRED. “Naša infrastruktura nije pripremljena za veliki solarni događaj.”
Dio problema je u tome što su ekstremne solarne oluje (koje se nazivaju i izbacivanje koronalne mase) relativno rijetke. Znanstvenici procjenjuju da je vjerojatnost ekstremnog svemirskog vremena koje bi izravno utjecalo na Zemlju između 1,6 i 12 posto po desetljeću, prema radu Abdu Jyothi.
U novijoj povijesti zabilježene su samo dvije – jedna 1859., a druga 1921. raniji incident, poznat kao Carringtonski događaj , stvorio je tako ozbiljan geomagnetski poremećaj na Zemlji da su telegrafske žice rasplamsale, a polarna svjetlost – obično vidljiva samo u blizini polova planeta – uočena je i u blizini Ekvatorijalne Kolumbije. Manje oluje također mogu snažno udariti, pa je tako u ožujku 1989. zamračila cijelu kanadsku pokrajinu Quebec čak devet sati.
Što bi bilo danas, da se tako nešto dogodi, nije potrebno previše obrazlagati s obzirom na našu ovisnost o Internetu. Nisu toliko ugrožene lokalne i regionalne internetske veze s obzirom na optičke kablove, već su ugroženi dugački interkontinentalni podmorski kabeli opremljeni repetitorima za pojačavanje optičkog signala, raspoređenim u intervalima od otprilike 30 do 90 milja (50 do 150 kilometara) i osjetljivi na geomagnetske struje. Čitav kabeli može postati beskoristan ako se samo i jedan repetitor isključi, navodi se u članku Abdu Jiothi. Tada prekidi u radu interneta mogu trajati tjednima i mjesecima.
“Procjenjuje se da je ekonomski utjecaj prekida interneta na (jedan) dan u SAD -u preko 7 milijardi dolara”, navela je ona dalje. “Što ako mreža ostane nefunkcionalna danima ili čak mjesecima?”
Kako u svom tekstu navodi autor Brandon Specktor, prenoseći riječi spomenute znanstvenice, kad sljedeća velika solarna oluja krene sa Sunca, ljudi će imat oko 13 sati za pripremu za njezin dolazak.
