Dosad nezapamćeno visoke temperature dolaze brže i jače nego što su istraživači očekivali pa se postalja pitanje što možemo očekivati u budućnosti? Hrvatsku su ove godine zahvatila tri vrlo snažna toplinska vala. U Dubrovniku je prošle nedjelje izmjerena rekordna temperatura od 38,6 stupnjeva, a toplinski valovi ovog su ljeta snažniji nego inače.
Nije bolje nije ni u ostatku svijeta. Kako piše Nature, nezapamćeni toplinski valovi “haraju” proteklih tjedana od Londona do Šangaja. U lipnju se Tokio punih devet dana “pekao” na temperaturama iznad 35 Celzijevih stupnjeva, što je bio njegov najteži toplinski val otkako su počela službena mjerenja 1870-ih. Ujedinjeno Kraljevstvo je sredinom srpnja oborilo rekorde s temperaturama koje su skočile iznad 40 stupnjeva, po prvi put od početka mjerenja.
U međuvremenu, šumski požari potaknuti toplinom poharali su dijelove Francuske, Španjolske, Grčke i Njemačke.
Klimatolozi već dugo upozoravaju da će toplinski valovi biti sve češći te s višim temperaturama, kako se svijet bude zagrijavao. Međutim, budućnost je stigla brže od očekivanog, osobito u Zapadnoj Europi koja je, prema istraživanju objavljenom prošlog mjeseca, postala žarište toplinskih valova. A oni nisu samo sve jači i snažniji već i prkose prognozama klimatskih modela.
Istraživači se sada trude analizirati ovogodišnje toplinske valove kako bi bolje razumjeli kako će ekstremne vrućine utjecati na društvo u budućnosti. “Znanstvena zajednica očito je razmišljala o mogućnosti ovakvih događaja. Ali, ipak je prilično nestvarno da se to zbilja i dogodilo”, kaže Eunice Lo, klimatska znanstvenica sa Sveučilišta u Bristolu, koja je proučavala toplinski val u Ujedinjenom Kraljevstvu.
Ekstremne vrućine jedna su od najsmrtonosnijih posljedica globalnog zatopljenja. Izravno ubijaju ljude, posebno one koji rade na otvorenom te preopterećuju energetske mreže, prekidajući opskrbu električnom energijom u trenucima kada ljudi najviše trebaju klimatizaciju ili ventilatore kako bi rashladili pregrijane domove.
Procjenjuje se da je toplinski val u Europi 2003. godine ubio više od 70.000 ljudi. A toplinski valovi također mogu pogoršati druge katastrofe, poput šumskih požara, i nanijeti visok danak mentalnom zdravlju.
Iako su toplinski valovi u posljednjih nekoliko godina postali sve gori, studije o najekstremnijim primjerima skočile su nakon toplinskog vala u lipnju 2021. u pacifičkoj sjeverozapadnoj regiji Sjeverne Amerike. Taj toplinski val bio je toliko iznad ljestvica da je u resetirao polje istraživanja ekstremne vrućine, kaže Vikki Thompson, klimatska znanstvenica u Bristolu.
U studiji objavljenoj u svibnju, ona i njezini kolege pokazali su da je samo pet toplinskih valova zabilježenih bilo gdje u svijetu od 1960. bilo ekstremnije, mjereno odstupanjem od klime prethodnog desetljeća. Gledajući samo temperaturne rekorde diljem pacifičkog sjeverozapada u godini ranije, činilo se “potpuno nevjerojatnim” da bi moglo doći do takvog rekordnog toplinskog vala, kaže ona.
Redefinirana očekivanja
Toplinski val ovog srpnja u Ujedinjenom Kraljevstvu nije bio toliko jak, ali bi ipak mogao ostati upisan u povijest kao događaj koji je prodrmao naciju u svijest o opasnostima ekstremnih vrućina. Dana 18. i 19. srpnja široki dio zemlje postavio je nove temperaturne rekorde. Četrdeset i šest meteoroloških stanica srušilo je prethodni državni rekord od 38,7 stupnjeva za čak tri ili četiri stupnja, a procjenjuje se da je umrlo na stotine ljudi.
Znanstvenici su to donekle predvidjeli. Studija klimatskog modeliranja objavljena prije dvije godine otkrila je da je moguće, iako malo vjerojatno, da će Ujedinjeno Kraljevstvo prijeći 40 stupnjeva u narednim desetljećima. Međutim, to se dogodilo već ove godine, s novom nacionalnom najvišom temperaturom od 40,3 stupnjeva.
Doznajte više o ovoj temi u analizi portala Net.hr.
