Koronalni izbačaji mase uobičajeno pogađaju Zemlju, a kao posljedica aktivnosti na Suncu. No, ono što se jučr dogodilo znanstvenicima nije toliko poznato, a pojavu su nazvali “kanibalističkim” izbacivanjem energičnog, visokomagnetiziranog plina, piše Blic.
Budući da je nastao iz više solarnih oluja i neobične “mračne erupcije”, znanstvenici su strahovali da će “kanibalistička” solarna oluja odnosno koronalna eksplozija izazvati slabu geomagnetsku oluju kada pogodi Zemlju. Upozorili su i da postoji mogućnost nestanaka struje i kraćih prekida radio-veza.
“Ove oluje manifestiraju se kao veliki poremećaji u magnetnom polju Zemlje, potencijalno izazivajući različite efekte svemirskog vremena”, kazao je za Daily Mail Sean Elvidge, stručnjak za svemirtsko okruženje i izvanredni profesor Sveučilišta i Birminghamu.
No, čini se da je dan sudara sa s tom “kanibalističkom” solarnom olujom prošao bez većih posljedica.
Vrhunac solarnih aktivnosti 2024. ili 2025. godine?
Koronalni izbačaji mase (CME) su oblaci magnetizirane plazme i solarne radijacije koji se povremeno izbacuju u svemir. Ako pogode Zemlju, mogu izazvati poremećaje u magnetnom polju, pa samim tim može doći do prekida u radio-vezama. Poremećaji nastaju kada prvu koronalnu eksploziju prati druga, brža, koja proguta prvi oblak i stvori ogroman oblak plazme.
Kanibalističke eksplozije su rijetke, ali ipak ih je bilo nekoliko proteklih godina. U studenome 2021. kanibalistički CME je udario u Zemlju, izazvavši jednu od prvih velikih geomagnetnih oluja u trenutnom solarnom ciklusu. Još dva CME-a su udarila u Zemlju 2022. godine, prvi u ožujku, drugi u kolovozu, izazvavši snažne oluje klase G3. Vjerojatniji su tijekom solarnog maksimuma, kaotičnog vrhunca sunčevog solarnog ciklusa koji traje otprilike 11 godina. Tijekom tog razdoblja broj sunčevih pjega i sunčevih baklji naglo raste kako magnetno polje Sunca postaje sve nestabilnije. Početkom lipnja na Suncu je zabilježen neočekivano velik broj pjega – izbrojano ih je 163, najviše u posljednja dva desetljeća.
To sugerira da će vrhunac solarnih aktivnosti, koji se očekuje 2024. ili 2025. godine, biti daleko jači nego što se predviđalo.
Index piše da su ti podaci pokrenuli su niz nagađanja i teorija zavjera u medijima i na društvenim mrežama o skoroj internetkoj apokalipsi koja bi se trbala dogoditi 2025. godine. Izraz “internetska apokalipsa” postao je popularan nakon što ga je kompjuterska stručnjakinja Sangeetha Abdu Jyothi s kalifornijaskog sveučilišta Irvine, 2021. upotrijebila u svome znanstvenom radu “Solarne oluje: Planiranje internetske apokalipse” iznijevši hipotetički scenarij u kojemu bi jake solarne oluje mogle izazvati prekide u internetu koji bi mogli potrajati tjednima. Ona u toj studiji kaže da je regionalna internetska infrastruktura vrlo robusna zato što geomagnetski inducirane struje tipične za solarne oluje ne utječu na optička vlakna budući da ona nisu napravljena od metala u kojima bi se mogla inducirati struja. Međutim elektronički repetitori koji se koriste za pojačavanje optičkih signala u dugim podmorskim kabelima vrlo su osjetljivi na promjene u magnetizmu, što znači da bi ih snažna solarna oluja mogla oštetiti i izbaciti iz funkcije.
Ona podsjeća da se prvi zabilježeni izbačaj Sunčeve koronalne mase s velikim utjecajem na Zemlju dogodio 1. rujna 1859. ostavši poznat kao Carringtonov događaj. Taj je CME stigao do Zemlje za samo 17 sati, uzrokujući štete i požare u telegrafskoj mreži i opremi, a nekoliko operatera pretrpjelo je električne šokove.Izazvao je i velike prekide u radu telegrafa u Sjevernoj Americi i Europi. Jedna nedavna studija analizirala je rizike koje bi Carringtonov događaj predstavljao za američku elektroenergetsku mrežu danas – 20 do 40 milijuna ljudi moglo bi ostati bez struje i do dvije godine, a o 2 godine, a ukupni ekonomski trošak bio bi između 0,6 i 2,6 bilijuna dolara.
Ali, Jyothi ističe da ne postoje studije o rizicima koje bi takav događaj mogao predstavljati za internetsku infrastrukturu.
Magazin Forbes procjenjuje da bi američka ekonomija zbog prekida internetskih veza dnevno mogla gubiti oko 7,2 milijarde dolara. Globalno, do popravka svih kvarova i vraćanja sustava u normalu, gubitak bi se na kraju računao u bilijunima. Autor teksta u Forbesu smatra da se “očito nismo pripremili za takav događaj, kao ni za pandemiju koronavirusa”.
Nagađanja se, osim na ranije spomenutoj studiji iz 2021. temelje i na jednoj novijoj iz travnja koja je pokazala da bi novi solarni maksimum mogao uslijediti već 2024. godine. Činjenica je da se oluje kakva se dogodila pre 164 godine mogu bilo kada ponoviti, što znači da je uvijek dobro pratiti zbivanja i biti spreman. Ali, stručnjaci procjenjuju da se tako snažni događaji očekuju jednom u 500 godina. Štoviše, točno predviđanje velike Sunčeve oluje za duže vreme gotovo je nemoguća misija.
