Usklađivanje mirovina od 2,3 posto, na koje ukazuju dosadašnje brojke, jedno je od većih u više od deset godina, a može ga promijeniti još izračun plaća za lipanj, značilo bi da su mirovine u ovoj godini rasle oko tri posto, ali udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći i dalje ostaje oko 37 posto.
Već u rujnu ove godine hrvatski bi umirovljenici trebali dobiti mirovine koje će biti veće za više od dva posto od dosadašnjih. Usklađivanje mirovina za više od dva posto bit će među većim polugodišnjim povećanjima u posljednjih desetak godina, a najveće je bilo 2018. godine kada su mirovine od srpnja rasle 2,7 posto. Tako bi ovogodišnje usklađivanje moglo biti jako blizu povećanju iz srpnja 2019. godine kada je vrijednost boda za izračun mirovina povećana za 2,44 posto.
No, i to nešto veće povećanje mirovina na prosječnu će mirovinu značiti tek dodatnih 60 kuna, a zbog niske stope usklađivanja u prvom polugodištu godišnji rast mirovina mogao bi biti manji nego u 2018. i 2019. godini, ali će svakako biti veći od prošlogodišnjeg. Uključujući stopu usklađivanja s početka godine mirovine bi u ovoj godini, uz povećanje od 0,56 posto početkom godine, ukupno mogle porasti za oko tri posto u odnosu na prošlu godinu.
No, točan postotak, kao i iznosi usklađenih mirovina, trebali bi biti poznati u petak kada će Državni zavod za statistiku objaviti iznos prosječne bruto plaće za lipanj. Kad izračun bude gotov, usklađivanje će se primijeniti na mirovine iz kolovoza, koje se isplaćuju u rujnu, kada će umirovljenici dobiti i zaostatke, odnosno razliku do iznosa usklađenih mirovina za srpanj.
Formule, stope, indeksi…
Mirovine se usklađuju po rastu indeksa potrošačkih cijena, točnije inflacije te indeksu rasta plaća u prvoj polovici ove godine, u odnosu na drugu polovicu prošle. Koliko će mirovine rasti ovisi i o tome koji je indeks veći. Naime, u izračun ulazi 70 posto većeg indeksa rasta te 30 posto manjega. Zasad je poznato da je inflacija u prvoj polovici ove godine odnosu na lanjsku drugu polovicu bila 1,2 posto, dok će se rast plaća znati u petak. No, okvirno se može i to izračunati jer je prosječna bruto plaća u drugom dijelu 2020. bila 9252 kuna, a od siječnja do svibnja ove godine 9505 kuna.
Uz porast od 2,66 posto po spomenutoj formuli dolazi se do stope rasta od 2,7 posto. Uz inflaciju koja je 1,2 posto, dolazi se do formule po kojoj se uzima 70 posto od indeksa rasta plaća (2,66 posto) te 30 posto od indeksa rasta inflacije (1,2 posto). U formuli za usklađivanje, plaće zauzimaju 1,89 postotnih bodova, a inflacija 0,36. Kad se to zbroji, dolazi se od iznosa od 2,25, koji zaokružen na jednu decimalu daje potencijalno usklađivanje mirovina od 2,3 posto.
Porezna rasterećenja
Kako će mirovine ipak porasti za više od dva posto, bit će to višestruko veća stopa rasta nego ona iz prvog polugodišta kada su mirovine usklađivane po stopi od 0,56 posto ili od prošlogodišnjih usklađivanja koja su bila 0,70 i 1,4 posto. Kad se gleda razdoblje od 2010. godine, samo je dva puta stopa usklađivanja bila veća od dva posto, i to u srpnju 2017. i 2019. godine.
Iako će sadašnje, drugo ovogodišnje usklađivanje biti jedno od većih pojedinačnih u posljednjih deset godina, u konačnici bi u cijeloj ovoj godini, zbog niske stope usklađivanja u prvom polugodištu, mirovine mogle biti veće za oko tri posto. Na kraju će to biti rast manji od onoga u 2018. i 2019. godini, a približan rastu iz 2017. godine kada su mirovine porasle za 2,8 posto. Iako su dvije godine nakon toga godišnje stope usklađivanja mirovina bile blizu četiri posto, a Vlada je intervenirala i dodatnim povećanjem najniže mirovine, udio prosječne mirovine u prosječnoj neto plaći nije se povećavao, nego se zapravo i smanjivao, što je bila posljedica rasta plaća, posebice neto plaća zbog nekoliko krugova poreznih rasterećenja što ih je Vlada provela u proteklim godinama.
Tako bi uz povećanje od 2,3 posto prosječna mirovina od 2.582 kune trebala porasti za 60 kuna i udio mirovine u prosječnoj neto plaći i dalje bi se zadržao na oko 37 posto. Mirovina od četiri tisuće kuna porasla bi za 92 kune, dok bi primjerice prosječna mirovina saborskih zastupnika od 10.300 kuna porasla za 240 kuna.
