Brojke hospitaliziranih su gotovo dvostruko veće nego u rujnu prošle godine, među hospitaliziranima prevladavaju necijepljeni, objavio je jučer Vili Beroš
Broj novozaraženih je danas najveći u ovom tjednu, a na novoj karti ECDC-a u crveno je otišla cijela Slavonija, dok je Dalmacija ostala narančasta. Na današnjoj presici Stožera najviše se govorilo o cijepljenju trećom dozom.
Krunoslav Capak je donio pregled epidemiološke situacije.
“U prvih pet dana ovoga tjedna u odnosu na prvih pet dana prošloga tjedna imamo 31 posto veće brojke. Prosječna incidencija za Hrvatsku je 184,2. Najniža je u Istarskoj (45,5), a najviša u Splitsko-dalmatinskoj (455,1). Hrvatska je trenutno na 13. mjestu na ljestvici zemalja EU po 14-dnevnoj incidenciji na 100.000 stanovnika”, kazao je Capak.
Zatim je govorio o docjepljivanju trećom dozom.
“Tu još imamo puno rupa u znanju što se tiče trajanja imuniteta i nakon preboljenja i nakon cijepljenja. Bitan znanstveni doprinos našem znanju je izraelska studija koja je prikazana prije nekoliko dana. Izrael je jedna od zemalja gdje je četvrti val snažno buknuo. Njihov porast je bio gotovo 100 posto u 14 dana, tako da su se oni imali razloga zabrinuti oko toga s obzirom da su oni jedna od najprocjepljenijih nacija na svijetu. Oni su vrlo rano procijepili gotovo 90 posto starijih od 60 godina, kasnije su krenuli s mlađima.
Usprkos tomu, brojke su im počeli rasti. Oni su pratili razinu antitijela u krvi kod cijepljenih, a ta je razina u svim dobnim skupinama značajno padala. Odlučili su krenuti s trećom dozom i oni su prva zemlja koja je to uvela. Već su cijepili više od 2 milijuna ljudi s trećom dozom”, započeo je Capak.
Trećom dozom uglavnom cijepe starije, kazao je Capak, objašnjavajući da je u toj dobnoj skupini zabilježen najveći pad antitijela. Nakon primanja treće doze antitijela su im ponovno na visokoj razini. Također, podaci pokazuju da nakon treće doze je bilo manje nuspojava nego nakon prve i druge doze.
MARKOTIĆ O STUDIJI
Pratili smo antitijela na covid. Naš test ima graničnu vrijednost od 50 jedinica pa molim sve da se ne fokusiraju na brojke na titrovima.
82 posto ispitanika su žene, a 18 posto muškarci. To su naši djelatnici, Zarazne. Prosječna dob je 43 godine.
Podijelili smo naše ispitanike u različite skupine, oni koji nisu preboljeli i oni koji su bili u samoizilaciji, one koji su preboljeli covid prije cijepljenja, poslije cijepljenja, između cijepljenja.
3 i 6 mjeseci nakon druge doze cjepiva ide pad titra, to je pokazala i izraelska studija, pokazuja da je došlo do povećanja inficiranih.
Razina antitijjela 6 mjeseci nakon druge samo je malo više nego tri tjedna nakon prve doze.
Oni koji su preboljeli imali su više antitijela.
Oni koji su preboljeli covid, nisu nakon druge doze imali rast titra. I oni bilježe pad.
Vili Beroš govorio je o trenutnoj situaciji.
– Brojevi nam rastu, i zaraženih i umrlih. Postoji predikcija da će tako biti još neko vrijeme, ne samo radi sezone koja je dovela veliki broj ljudi u Hrvatsku, već i delta soja. Dio problema je što se dio ljudi nije cijepio i među hospitaliziranima i onima na respiratoru najviše je upravo necijepljenih. Delta soj je dominantan kod nas, a pojavila se i nova ‘mu’ varijanta i WHO na nju upozorava. Zasad neće postati dominantnija od delte, ali treba na nju paziti – kaže Beroš.
Poslao je i poruku antivakserima.
– Poslat ću poruku antivakserima. Prepoznajem i dozvoljavam njihovu odluku, to je u redu. Ali utjecati na druge i negirati više nego evidentne činjenice, to nije dobro. Negiranje učinkovitosti cijepljenja i mjera nije kažnjavanje znanosti i Stožera, to je kažnjavanje nas samih i naših bližnjih. Molim sve da doprinesemo kolektivnoj zaštiti – rekao je Beroš.
Zašto je Slavonija otišla u crveno?
– Po EU pravilima postoje za boje na karti dva kriterija, to je udio pozitivnih u ukupno testiranjima i incidencija. Tamo je broj testiranja veći od četiri posto i kod njih čim je incidencija prešla 75 oni postaju crveni. Udio pozitivnih u ukupno testiranjima je manji od četiri i oni mogu imati incidenciju do 200 – rekao je Capak.
Kada je o riječ o broju hospitalizirane djece, kojih sad ima više nego u prethodnom valu, Markotić je kazala da se djecu hospitalizira kada imaju povišenu temperaturu i eventualno upalu pluća, kao i kad postoji mogućnost da se stvori multiorganski upalni sindrom. Na odluku o hospitalizaciji utječe i djetetovo zdravstveno stanje općenito, kao i činjenica kakvu skrb može dobiti doma, rekla je Markotić.
