Predsjednik HDZ BiH Dragan Čović u utorak je ohrabrio političare iz Republike Srpske da nastave voditi politiku na dosadašnji način i jačati taj entitet
Predsjednik HDZ BiH Dragan Čović u utorak je ohrabrio političare iz Republike Srpske da nastave voditi politiku na dosadašnji način i jačati taj entitet te da ne dopuste ustavne promjene kojima bi se doveo u pitanje koncept BiH kao države tri konstitutivna naroda.
Čović je ovo kazao istupajući na sjednici parlamenta Republike Srpske u Banjoj Luci, kamo su ga pozvali da bi sudjelovao u raspravi o stanju u BiH. Na sjednicu je bio pozvan i predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović, no on je to odbio s obrazloženjem kako se o stanju u BiH treba raspravljati prije svega u državnom parlamentu.
Čović je kazao kako je jasno da u BiH danas gotovo ništa ne funkcionira, a posebice ne pravna država, pa nema drugog izlaza nego kroz razgovore tražiti zajednička rješenja, čime je obrazložio i odluku da dođe u Banju Luku.
“Ništa nije nestalo iz ’95. i tadašnjih strategija tri konstitutivna naroda”, ocijenio je Čović, koji je rasprave o izmjenama izbornog zakona okvalificirao kao neku vrstu Daytona II.
“Bošnjaci samo traže izliku”
Kazao je kako je neuspjeh pregovora koji su o tome vođeni od lipnja prošle godine rezultat sukoba oko različitih koncepcija BiH, pri čemu je ustvrdio kako Bošnjaci otvaranjem pitanja moguće uspostave građanske države samo traže izliku ne bi li na taj način uklonili etničke prefikse iz ustavnih rješenja.
Pozvao je RS da na to ne pristane. “Jasno je prepoznata igra o građanskoj državi”, kazao je Čović, koji je pred zastupnicima u parlamentu RS-a tvrdio kako se u prvoj fazi pokušava majorizirati Hrvate u Federaciji BiH da bi se potom isti model preslikao i na cijelu državu u kojoj bi Bošnjaci bili većina.
Sve je to, po njegovu sudu, jasan put ka unitarizmu, što onda kao reakciju proizvodi separatističke tendencije. “Imperativ je očuvati ustav BiH”, kazao je Čović, dodajući kako je za sve u BiH krajnje rizično otvarati pitanje promjena ustava jer BiH može preživjeti isključivo kao zemlja tri ravnopravna konstitutivna naroda.
“Vi čuvajte RS. Na tome vam mogu svi samo zavidjeti”, poručio je Čović srpskim političarima pozvavši ih da ipak ostave “dovoljno otvorena vrata i za druga dva konstitutivna naroda”.
“Vi čuvajte Republiku Srpsku. Toliko ste emocija iznijeli sad ovdje da vam na tome svi mogu samo zavidjeti”, kazao je lider HDZ-a BiH @Dragan_Covic govoreći na NSRS pic.twitter.com/S4FRd4UnjR
— Istraga.ba (@IstragaB) February 1, 2022
Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik kazao je na istoj sjednici kako je kriza u BiH očevidna i velika, no ustvrdio je kako u RS-u stanje “nikad nije bilo bolje”, posebice na gospodarskom i financijskom planu. Po njegovim riječima, “narod dobro živi”, a to niječe jedino oporba, koju je Dodik optužio da je sukreator sankcija koje mu je zbog korupcije i podrivanja stabilnosti BiH nametnuo SAD.
Ponovio je svoje stare teze kako je BiH tek neka vrsta zajednice, a RS je po svemu država, pohvalivši se time što je pozornost međunarodne zajednice sada usmjerena i na taj entitet.
Dobri odnosi sa Srbijom, Rusijom i SPC-om, kako je pojasnio, osnova su vanjske politike RS-a, no jako mu je važno i to što Hrvatska kao članica EU i NATO-a “nije okrenuta protiv RS-a”.
“Na mojim leđima je velik teret”
Potužio se kako je na njegovim leđima veliki teret da kao “lider i državnik definira srpske nacionalne interese”. “Mi ne vodimo proces secesije, no ne bude li dogovora u BiH, ona ne može preživjeti, nego će se raspasti”, ustvrdio je Dodik koji, slično Čoviću, tvrdi kako je trajni cilj Bošnjaka od Hrvata i Srba napraviti nacionalne manjine.
Zaključio je i kako nisu nestali razlozi za prestanak blokade središnjih tijela vlasti BiH, koju srpski dužnosnici provode još od sredine 2021. godine, odlučivši se na taj način prosvjedovati zbog nametanja zakona o zabrani nijekanja ratnih zločina. Predložio je da se taj problem pokuša riješiti tako što bi se taj zakon dopunio odredbom koja bi sankcionirala označavanje entiteta i nekog naroda genocidnim, nakon čega bi srpski zastupnici ponovo mogli sjesti u klupe državnog parlamenta.
