Sada vidimo prve posljedice ekspanzivne monetarne politike Europske centralne banke. To je politika tiskanja novaca, koja dokazano ne rješava strukturalne probleme, zaključuje Andrej Grubišić, ekonomski analitičar i govori o inflaciji u Hrvatskoj.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u travnju u odnosu na travanj prošle godine stopa inflacije u Hrvatskoj je iznosila 2.1 posto, što je najviša stopa po kojoj rastu cijene u zadnje tri godine.
Andrej Grubišić kaže da je inflacija, dizanje opće razine cijena, dokazano isključivo samo monetarni fenomen.
“To je situacija u kojoj pretjerana količina nominalnog novca ganja nedovoljnu količinu dobara i usluga koje su proizvedene ili konzumirane u nekoj ekonomiji”, objašnjava Andrej Grubišić, ekonomski analitičar.
Sada vidimo prve posljedice ekspanzivne monetarne politike Europske centralne banke, drži Grubišić: “To je politika tiskanja novaca, koja dokazano, posebno u bivšim socijalističkim zemljama 1970-ih godina, ne rješava strukturalne probleme.”
Uvijek imamo košarice dobara kojima mjerimo stopu inflacije, što je vjerojatno statistički točno, ali nije nužno primjenjivo na sve grupe stanovništva, kaže Grubišić.
– Oni koji danas rješavaju stambeno pitanje, njima je jako bitno što će 20-30 posto njihovog budućeg kućnog budžeta odlaziti na otplatu nekakvog kredita za stan ili nekretninu koju su kupili po cijeni 30 ili 40 posto višoj nego što je bila prije 5 godina, objašnjava Grubišić.
Dodaje kako su svi na udar inflacije, da je samo bitno u koju skupinu spadaju.
Ljudi moraju razumjeti da inflacija nije ništa drugo nego oporezivanje bez legislative, kaže.
– Ako je opća stopa inflacije dva posto i u džepu imamo 100 kuna, a možemo kupiti samo 98 kuna realnih vrijednosti dobara i usluga u usporedbi no što smo mogli prošle godine, to je kao da nam je netko naplatio porez od dvije kune, a ništa nam nije dao zauzvrat, kaže ekonomski analitičar.
