Zamjenica ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo dr. Ivana Pavić Šimetin kaže da nema još odluke o mogućoj preporuci da se krene u masovnije cijepljenje mladih od 12 do 17 godina
U Hrvatskoj je dosad cijepljeno 1,4 posto mlađih od 18 godina, piše Jutarnji list, a cijepljena djeca uglavnom imaju neke zdravstvene probleme zbog kojih bi teže podnijeli zarazu covidom-19 i moguće imali teži oblik bolesti.
No, hoće li se to pravilo uskoro proširiti na svu djecu, odlučit će stručnjaci na temelju znanstvenih pokazatelja do kojih se došlo otkako je cjepivo protiv koronavirusa u primjeni.
Poziv na oprez
– Nema još odluke o mogućoj preporuci da se krene u masovnije cijepljenje mladih od 12 do 17 godina. Čekamo da završe godišnji odmori, a onda će epidemiolozi, Ministarsvo zdravstva i Ministarstvo obrazovanja, na temelju dostupnih informacija, odlučiti o planu cijepljenja mladih. Sadašnja preporuka po kojoj se trebaju cijepiti zdravstveno ugroženi i dalje stoji – kaže zamjenica ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo dr. Ivana Pavić Šimetin.
Naime, trenutno su u EU za cijepljenje djece u dobi od 12 do 17 godina odobrena dva cjepiva, Pfizerovo i Modernino, ali većina zemalja još važe hoće li preporučiti cijepljenje za sve mlade. Zasad prevladava stajalište kojem se priklonila i Hrvatska, da bi se cijepiti trebala djeca koja bi mogla imati teške zdravstvene posljedice obole li od covida-19, kao i ona čiji je imunološki sustav oslabljen.
Što se tiče zdrave djece, upravo traju rasprave uz čestu napomenu da su zasad provedene studije rađene na premalom broju djece da bi se moglo sa sigurnošću reći kako će cjepivo djelovati u općoj populaciji mladih.
Stručnjaci i dalje raspravljaju kolika je korist od cijepljenja za djecu koja uglavnom nemaju teži oblik bolesti, a Jutarnji navodi da prema Institutu Robert Koch većina djece nema simptome ili su blagi.
Stav većine da se zasad cijepljenju djece treba pristupiti individualno, odnosno da liječnik s roditeljima treba odlučiti što je najkorisnije za dijete.
