Vlada je u četvrtak održala sjednicu, a na dnevnom redu je bila odluka o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga RH u misiji Europske unije za vojnu pomoć za potporu Ukrajini “EU Military Assistance Mission- Ukraine”. Vlada je izmijenila i Uredbu o visini trošarine na energente i električnu energiju.
Premijer Andrej Plenković će kroz dva povećanja plaće nakon travnja primati 1577 kuna više. Predsjednik Zoran Milanović će imati 1800 kuna višu plaću, predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović oko 2900 kuna višu plaću, predsjednik Sabora Gordan Jandroković oko 1600 kuna višu plaću, ministri mogu očekivati povećanje plaće oko 1500 kuna, a saborski zastupnici oko tisuću kuna.
Zašto im stiže povećanje plaća? Vlada je predložila da se osnovica plaće izjednači s onom koju imaju državni i javni službenici. Dosad su dužnosnici imali nižu osnovicu plaće, ali viši koeficijent. Vlada izmjenama propisuje jednaku osnovicu, ali je snizila koeficijente. Međutim, u međuvremenu su sindikati i Vlada potpisali dodatke kolektivnim ugovorima, kojima osnovica plaće raste šest posto od listopada i dva posto od travnja. S predloženim koeficijentima, to znači da će porasti plaće odmah i dužnosnicima šest posto, a dodatnih dva posto u travnju.
Premijer Andrej Plenković na početku sjednice najavio je da će Vlada smanjiti trošarine na lož ulje, a podsjetio je da su ovog tjedna pale cijene benzina i dizela, dok je fiksirana cijena plavog dizela.
“Vlada nastavlja voditi politiku koja vodi računa da energenti budu u prihvatljivim okvirima za građane i gospodarstvo”, kazao je Plenković.
Zahvalio je ministru Tomi Medvedu i svima koji su sudjelovali u organizaciji Dana sjećanja.
“Sve je prošlo dobro, dostojanstveno, uz sjećanje na žrtve i one koji su za hrvatsku slobodu dali najviše”, rekao je premijer.
Pomoć Ukrajini
Plenković je kazao i kako će Vlada u četvrtak Saboru uputiti prijedlog o sudjelovanju Hrvatske u vojnoj misiji pomoći Ukrajini. Kazao je kako je naša želja nastaviti pomagati Ukrajinu i to da hrvatska vojska participira na tri načina: da naši zapovjednici budu u zapovjednim strukturama, da hrvatski predstavnici budu dio vojski koje su spremne obučavati ukrajinske vojnike, mahom u Poljskoj i Njemačkoj te mogućnost da se ukrajinski vojnici obučavaju i u Hrvatskoj. Plenković očekuje pozitivan odgovor Sabora.
“Ovo je prilika da i cijela politička scena pokaže tko je tko i gdje stoji po pitanju potpore Ukrajini. Očekujem vrlo zanimljivu raspravu u Saboru”, poručio je.
Misija EUMAM trajat će dvije godine i provodit će se na teritoriju država članica EU-a.
“Hrvatska bi sudjelovanjem u ovoj misiji nastavila aktivan doprinos i potvrdila predanost u potpori zajedničke sigurnosne i obrambene politike i međunarodnoj sigurnosti. Sudjelovanjem hrvatske vojske u misiji za potporu Ukrajini, Hrvatska bi sa svojim iskustvom iz Domovinskog rata značajno doprinijela obuci oružanih snaga Ukrajine”, rekao je ministar obrane Mario Banožić.
Vlada predlaže da u misiji sudjeluje do 80 pripadnika Oružanih snaga RH uz mogućnost rotacije i da u Hrvatsku može ući do 100 pripadnika ukrajinskih snaga uz mogućnost rotacije u 2022., 2023. i 2024. godini.
Podsjetimo, radi o odluci za koju je ministar obrane tražio suglasnost predsjednika Zorana Milanovića. On pak taj zahtjev nije želio ni razmotriti, jer smatra da ministar obrane nije ovlašten tražiti njegovu suglasnost, da nije točno objašnjeno što bi ukrajinski vojnici trebali raditi, ali i da se ministar obrane pozvao na krive ustavne odredbe.
Schengen i državni proračun za 2023.
Istaknuo je da je Austrija u srijedu “vrlo jasno podržala članstvo Hrvatske u šengenskom prostoru” za vrijeme prvog službenog posjeta austrijskog kancelara Karla Nehammera Hrvatskoj.
Osvrnuo se i na raspravu u Saboru o proračunu za 2023. godinu.
“To je proračun koji nastavlja biti instrument potpore, to je sidro za gospodarski rast i zadržat će društvenu koheziju”, rekao je Plenković.
Premijer će u četvrtak s Nehammerom i bavarskim premijerom Markusom Söderom posjetiti LNG terminal na Krku.
“Razgovarat ćemo o mogućnostima energetske suradnje, a vodeći računa o hrvatskoj kritičnoj infrastrukturi koja je već vrlo dobra, a u koju ćemo još uložiti kako bismo od Hrvatske učinili relevantno energetsko čvorište”, rekao je Plenković.
