Prema ocjeni Copernicusa, službe za klimatske promjene Europske Unije, protekla je zima u Europi bila druga najtoplija od 1979. godine. Bila je neznatno toplija od zima 2006.-2007. i 2015.-2016. te hladnija samo od zime 2019.-2020., koja je do sada bila najtoplija.
Najveće je pozitivno odstupanje srednje sezonske temperature od srednjaka za razdoblje 1991.-2020. zabilježeno u istočnoj Europi te na sjeveru Skandinavije, a manje negativno odstupanje bilo je samo u dijelu Norveške i Švedske, na zapadu Rusije te na Islandu i na jugu Grenlanda, piše Mikec za HRT.
Što se oborine tiče, velik je dio Starog kontinenta imao veću ukupnu sezonsku količinu od prosječne u razdoblju 1991.-2020., što uključuje i naše krajeve. Manjak je oborine u odnosu na klimatološke srednje vrijednosti zabilježen u dijelu jugoistočne i jugozapadne te zapadne Europe, kao i ponegdje u Skandinaviji.
Krunoslav Mikec, dipl. ing., iz Sektora za vremenske i pomorske analize i prognoze DHMZ-a, navodi kako je velika vjerojatnost za nastavak trenda iznadprosječne topline.
– Ožujak je već u svojoj prvoj polovini prilično topliji nego što je uobičajeno, a podjednako će vrlo vjerojatno biti i u nastavku mjeseca. I preostala dva proljetna mjeseca – travanj i svibanj – vjerojatno će obilježiti iznadprosječna toplina. No, u drugoj polovini proljeća izglednije je još promjenljivije vrijeme od dosadašnjeg – u dijelu travnja te osobito svibnja postoji povećana vjerojatnost za češće dolaske vlažnog zraka u naš dio Europe. U takvim okolnostima može biti više dana s oborinom, moguće i s većom količinom u nekim dijelovima Hrvatske. I naravno, kako je to već uobičajeno tijekom proljeća, nije isključen i poneki slabije ili jače izraženi hladni prodor koji bi u travnju ili početkom svibnja u kopnenom području mogao uzrokovati pojavu mraza – za biljke jako opasnog i štetnog. Hoće li, kada i gdje biti moguć – pravodobno će se najaviti – navodi.
Što se tiče ljeta, Mikec navodi kako je iznadprosječna toplina u cijeloj Hrvatskoj još vjerojatnija nego tijekom proljeća.
– Pritom je u lipnju povećana vjerojatnost za manje pozitivno odstupanje srednje mjesečne temperature zraka od klimatoloških srednjih vrijednosti nego u srpnju i kolovozu. Uz to, u barem dijelu lipnja moglo biti više dana s kišom, vjerojatno najčešće s lokalnim pljuskovima, i to osobito u unutrašnjosti Hrvatske – navodi.
Treba napomenuti i kako ovakve vrste prognoza još uvijek nisu dovoljno pouzdane, i to zbog raznih čimbenika u sustavu.
