Hrvatska je izgubila spor protiv MOL-a na Međunarodnom centru za rješavanje investicijskih sporova u Washingtonu (ICSID).
MOL je krajem 2013. tužio hrvatsku Vladu da nije ispoštovala obveze iz glavnog ugovora o plinskom poslovanju i dodataka.
Hrvatska će morati platiti između 250 i 300 milijuna dolara (između 1,83 i 2,2 milijarde kuna) s kamatama. Iznos je manji nego što je MOL inicijalno tražio – odštetu od milijardu dolara (6,5 milijardi kuna), neslužbeno doznaje Večernji list.
Uz novac, vrlo je važno da su pali hrvatski argumenti o koruptivnim radnjama te o isplaćenom, odnosno primljenom mitu u zamjenu za upravljačka prava u Ini i izdvajanju plinskog biznisa, za što je u Hrvatskoj pravomoćno osuđen bivši premijer Ivo Sanader, kojemu je određena kazna od šest godina i šef MOL-a Zsolt Hernadi, koji je cijelo vrijeme bio nedostupan hrvatskom pravosuđu i koji je osuđen na dvije godine zatvora.
Mađarski MOL tužio je hrvatsku Vladu zbog kršenja ugovora o plinskom poslovanju iz 2009., kojim je bilo predviđeno izdvajanje dijela plinskog biznisa iz Ine. Prema tom ugovoru, sklopljenom za Sanaderova mandata, država je trebala otkupiti podzemno skladište plina Okoli, što je i učinjeno, ali nije preuzela trgovinu plinom, što je također bilo ugovoreno. Vlada Jadranke Kosor definitivno je krajem 2010. odustala od preuzimanja plinskog biznisa. Navodno jer se u međuvremenu shvatilo da je taj posao sumnjive prirode i po hrvatsku stranu vrlo štetan. Prema ugovoru, Hrvatska se obavezala otkupljivati od Ine domaći plin po “ruskoj” formuli cijena po kojoj bi država ostvarivala dugogodišnje ogromne gubitke, a s druge se strane MOL-u pogodovalo i režimom koncesijskih naknada, opet na štetu hrvatske države koja se odrekla povećanja prihoda od eksploatacije hrvatskih rudnih resursa.
Vrhovni sud je lani potvrdio raniju odluku suda po kojem su Sanader i Hernadi osuđeni jer su dogovorili da će za mito od 10.000.000 eura osigurati zaključenje neosnovanih izmjena ugovora koji se odnosi na trgovačko društvo INA, u kojoj hrvatska država ima vlasnički udio. Tim izmjenama ugovora omogućeno je MOL-u stjecanje većinskog paketa dionica u INI. Dogovorili su i sklapanje ugovora o izdvajanju plinskog poslovanja iz INA-e, koje u cijelosti preuzima Hrvatska, a Sanader je koristeći svoj položaj i autoritet, osigurao da Vlada Republike Hrvatske zaključi takve ugovore. Hernadi je kao protuuslugu za zaključenje ovih ugovora osigurao isplatu 10.000.000 eura Sanaderu, od čega je isplaćeno pola, objavio je tada Vrhovni sud.
Ovo je druga arbitraža koju je Hrvatska izgubila od MOL-a. Prva je bila u Švicarskoj pred Komisijom Ujedinjenih naroda za međunarodno trgovačko pravo (UNCITRAL), koju je pokrenula Vlada Zorana Milanovića 2014. kao odgovor na MOL-ovu tužbu iz Washingtona. Premijer Andrej Plenković na Badnjak 2016. sazvao je konferenciju za medije kako bi o tome obavijestio javnost, ali i o odluci Vlade RH da Hrvatska kreće u vraćanje Ine pod hrvatsku kontrolu, odnosno otkupljivanje dionica Ine od Mola. No uz gubitak te arbitraže, Hrvatska je izgubila i žalbu na tu odluku.
Mađari su u tom postupku završenom u prosincu 2016. “dobili” 14,5 milijuna eura (oko 107 milijuna kuna) od Hrvatske, no još je gore zvučalo objašnjenje odluke koje je bacilo loše svjetlo na Hrvatsku i njezino pravosuđe. Sud je nakon pregleda kronologije događaja iznio ozbiljne sumnje u postupanje USKOK-a, suca Ivana Turudića optužili su za pristranost na suđenju Sanaderu, a zaključili su i da je snimka sastanka Sanadera i Hernadija u restoranu “Marcellino”, krunskog dokaza za davanje mita, montirana, odnosno da je moguće da je “netko bio spreman stvoriti dokaze da bi podupro iskaz Roberta Ježića“. Arbitri su ocijenili da je Robert Ježić, ključni čovjek u hrvatskoj argumentaciji, nepouzdan svjedok i da su njegovi iskazi proturječni s namjerom da naškode Ivi Sanaderu. Čak su u obrazloženju odluke iznijeli cijelu tablicu kontradiktornih i problematičnih tvrdnji.
Kako je Večernji ranije doznao, Robert Ježić, kojega je sud u Ženevi proglasio nevjerodostojnim svjedokom i osobom u sukobu interesa, apostrofirajući niz kontradiktornih izjava, slično je svjedočenje dao za proces na sudu u Washingtonu. Čak je navodno priznao da je na sudu u Zagrebu djelomično govorio neistinu s namjerom popravljanja vlastitog položaja u procesu. Uz Ježića, u hrvatskim se medijima pisalo da su u Washingtonu saslušana i dvojica bivših ministara iz Vlade Zorana Milanovića, ministar financija Slavko Linić i ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak.
Hrvatska Vlada krajem prošle godine uputila je zahtjev za reviziju protiv arbitražnog pravorijeka iz 2016. pred švicarskim saveznim vrhovnim sudom, nakon presude Vrhovnog suda kojim su Sanader i Hernadi proglašeni krivima. Proces komunikacije s mađarskom stranom po pitanju otkupa dionica INA-e će se do okončanja ovog procesa zaustaviti, rekao je tom prilikom tadašnji ministar gospodarstva Tomislav Ćorić.
