Epidemija koronavirusa nije prošla, a već su se u Hrvatskoj pojavile i druge zarazne bolesti, poput rotavirusa, hepatitisa A i ospica. Ravnateljica Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević”, Alemka Markotić tvrdi da su brojke zaraženih veće od uobičajenih.
“Bio je veliki pritisak i još uvijek je na naše dječje ambulante. Rotavirus je nešto s čim se mi susrećemo prilično kontinuirano”, rekla je Markotić za Dnevnik.hr, dodajući da su upravo djeca najugroženija.
Većina ljudi imat će blaže simptome. Na pitanje novinara tko je najugroženiji, Markotić odgovara – djeca. “Najugroženija su djeca od šestog mjeseca života do dvije godine pa i do pet godina gdje mogu vrlo brzo uz obilno povraćanje, visoku temperaturu i proljeve – brzo dehidrirati. Bitno je kod djece jako paziti kakva je situacija”, navodi.
“S njima, naravno, mogu se zaraziti i odrasli ako nisu u životu imali češće kontakteč. Isto tako, moramo znati da je to jedna vrsta obiteljske bolesti. Ako jedno dođe u kuću zaraženo, a drugi nemaju značajniju zaštitu, najčešće cijele obitelji završe s težom kliničkom slikom”, objasnila je Markotić.
Koliko nam je otporan organizam?
Skinuli smo maske, međutim to nam je sad stvorilo neke nove probleme. Pitanje je – koliko je naš organizam sad otporan u usporedbi kakav je bio prije nego što smo nosili maske?
“Dvije godine ne mogu toliko puno učiniti da smo mi sada nešto jako osjetljivi na sve bolesti koje se prenose kontaktom, kapljičnim putem ili aerosolom. Zdravi ljudi koji imaju normalan imunološki sustav ili su cijepljeni ili su bili u kontaktu kroz život s tim bolestima, više-manje i dalje su dosta zaštićeni”, kazala je Markotić.
“Dječica su bila izvan kolektiva, malo više u izolaciji i malo većoj distanci, te mlađe generacije mogu sada imati povećani postotak zaraze među njima”, dodala je.
Na pitanje zašto se vraćaju te bolesti, Markotić navodi kako se, pogotovo kad se govori o hepatitisu A i bolestima koje se prenose tzv. prljavim rukama, riječ je o bolestima koje su raširene u nerazvijenom svijetu.
“Higijenski standardi tamo su na niskim razinama. Tamo su ljudi uglavnom prokuženi i eksplozivne epidemije se ne događaju”, rekla je.
“Razvijene zemlje, poput Europe i Hrvatske, one se rijetko susreću zbog higijenskih standarda koje imamo s takvim bolestima”, dodala je Markotić.
“Povremeno unošenje, a to je onda najčešće bolest putnika i osoba koje imaju određeno rizično ponašanje može dovesti do širenja epidemija među stanovništvom koje se 20 ili 30 godina nije susrelo češće s takvim infekcijama i onda imamo posljednjih godina, svakih par godina epidemije hepatitisa A i rotavirusa ili nekih drugih bolesti koje se prenose rukama, kontaktom, zagađenom hranom, vodom i slično”, zaključila je Markotić.
