Čelništvo HRT-a tražit će promjenu zakonoskog okvira kako bi se povećala pretplata. To je natuknuo glavni ravnatelj HRT-a Robert Šveb, a podršku su mu dali redom članovi Programskog vijeća, čak i oni koji nisu uvjereni da će politika tome dati zeleno svjetlo, javlja Novi list.
Na taj bi način nakon deset godina postojanosti pretplata iznosila više od osamdeset kuna, o čemu odlučuju zastupnici Hrvatskog sabora.
Šveb je komentirao i izazove s kojima se HRT susreo u proteklom razdobolju.
– Usprkos teškom periodu HRT je uspio održati stabilnost prihoda od pristojbe kao temeljnog izvora financiranja javne djelatnosti HRT-a, a koja je zadržana već desetu godinu za redom na visini od 80 kuna, rekao je Šveb.
Kazao je on da je rezultat poslovanja u 2021. pozitivan i iznosi 27,5 milijuna kuna dobiti. HRT je ostvario 62 milijuna kuna gubitka od javne djelatnosti i 90 milijuna kuna dobitka od komercijalne djelatnosti. Za potrebe financiranja novih investicijskih projekata HRT se u studenom zadužio za još 80 milijuna kuna. Zaduženje prema bankama zadnjim danom prošle godine iznosi 250 milijuna kuna, kao i godinu dana prije.
– Likvidnost HRT-a tijekom 2021. godine nije narušena, a svoje obaveze HRT redovito podmiruje, reče Šveb, prije nego ga je Lidija Gašparović zamolila da prozbori koju o skoro godinu dana otkada je na čelu HRT-a.
Spomenuo je tad Šveb problem pada povjerenja u javne institucije širom Europe. Istaknuo je da su javni medijski servisi svuda pod velikim pritiskom pa tako i HRT, pa naglasio da je pri tom sreća da, kako reče, na HRT-u i dalje postoji jezgro profesionalizma te mogućnost napretka i povratka relevantnosti.
– Međutim za to će trebati ozbiljna rekonstrukcija ne samo poslovanja i organizacije, nego i zakonskih okvira. Namjerno sam naglasio da je HRT usprkos zadržavanju razine prihoda na desetogodišnjoj identičnoj razini uspio poslovnu godinu završiti s pozitivnim poslovanjem. U ovoj godini se nalazimo u sasvim drugačijoj situaciji, a to je da smo se dolaskom novog tima i prestankom ograničenja vezanih uz pandemiju maksimalno potrudili pokrenuti proizvodnju na svim mogućim razinama. Krenula je nova shema, mislim da možemo biti ponosni na unapređenja, ali rezultat u financijskom smislu neće više biti tako pozitivan kako je bio prethodnih godina. Godine pred nama donose nove izazove, poskupljenja, inflaciju, plaće na HRT-u su ionako ispod državnog prosjeka. S razinom pristojbe koju imamo ostat ćemo u istim gabaritima financijskog plana što znači da će u budućnosti biti velik problem financirati i program i ostale stvari. Pred nama je period kad moramo tražiti nova zakonska rješenja i pronaći interne snage da kapacitete koje imamo iskoristimo na bolji i efikasniji način s naglaskom na kvalitetu programa, poručio je Šveb.
Ispodprosječne plaće
Vlaho Bogišić smatra da je jasno da financiranje javne potrebe HRT-a nije moguće onim dijelom pristojbe koji pripada poslovanju HRT-u. Podsjetio je da se iz pristojbe financira i štošta drugo, od primjerice kinematografije, do pluralizma medija.
– Bez rebalansa pretplate predviđam da će biti jako teško održavati sustav, osim bitnom komercijalizacijom. HRT se neće moći održati bez povećanja pristojbe. Potrebno je objasniti ljudima gdje taj novac od pristojbe ide, objasniti koliki je tu dio kolača naše kuće i taj dio kolača značajno podići, istaknuo je Bogišić.
Složili su se vijećnici i da su plaće na HRT-u ispodprosječne, a Dean Šoša u tom je kontekstu spomenuo i grijehe prošlih struktura.
– Prošla uprava je propustila u godinama pozitivnih ekonomskih tokova podići plaće djelatnicima HRT-a barem do razina nekakvih NKV konobara, ako ne i šefova sala u manjim mjestima na Jadranu. To je strašna stvar koja je napravljena i koju idućih pet menadžmenta neće ispraviti, pogotovo što je izgubljena i relevantnost zbog čega smo u poziciji da se bojimo mi njih a ne oni nas. Zbog toga će vjerojatno biti strašno teško i nemoguće podići ikada pretplatu i provesti neko ozbiljno restrukturiranje, zaključio je Šoša.
Čelništvo HRT-a tražit će, dakle, načine da se pristojba povisi, samo tko je junak u ovoj zemlji da to amenuje, pa još u doba svjetske krize!? Izborna godina tek je ona 2024., možda se čudo i desi.
