Nakon što se u Zagrebu iza podneva čulo nešto poput detonacije, mnogi su pomislili da se radi o novom potresu, no to je bilo probijanje zvučnog zida što je MORH i najavio.
“Zbog redovitih letačkih aktivnosti u okviru planiranih zadaća Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, u četvrtak između 10 i 16 sati može se očekivati probijanje zvučnog zida i kratkotrajna pojačana buka, izvijestilo je Ministarstvo obrane te su građane pozvali na strpljenje i razumijevanje”, priopćeno je jutros iz MORH-a te dodano:
“Hrvatsko ratno zrakoplovstvo sve svoje aktivnosti provodi u područjima propisanih zona letova sukladno regulativi i pravilima koji reguliraju uporabu zračnog prostora u Republici Hrvatskoj.
Probni let
Planiran je probni let tijekom kojeg se očekuje probijanje zvučnog zida i to na području Zagrebačke, Bjelovarsko-bilogorske, Koprivničko-križevačke, Požeško-slavonske, Osječko-baranjske i Virovitičko-podravske županije na visini od 10.000 do 14.000 metara, uz pridržavanje svih sigurnosnih mjera.
Tijekom provedbe planiranog leta i uslijed probijanja zvučnog zida očekuje se kratkotrajna pojačana buka te molimo građane za strpljenje i razumijevanje, navodi se u priopćenju Ministarstva obrane”.
Što je zvučni zid i tko ga je prvi probio: Njegov je podvig vojska držala u tajnosti mjesecima…
Prema definiciji u ‘Hrvatskoj enciklopediji’ Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža, zvučni zid je ‘aerodinamička pojava koja nastaje pri dosezanju brzine zvuka neke letjelice ili drugoga objekta’.
– Premda se zrak pri malim brzinama strujanja smatra nestišljivim fluidom, pri većim brzinama postaje stišljiv. Tako zrakoplov u letu stvara poremećaj tlaka okolnoga zraka, koji se pri manjim brzinama strujanja nalazi neznatno ispred zrakoplova. Kada zrakoplov dosegne brzinu zvuka (ovisno o temperaturi, 1152 do 1224 km/h), stvara se poremećaj tlaka neposredno pred zrakoplovom, otpor znatno poraste, pa nastaju udarni valovi, koje promatrači na tlu doživljavaju kao prasak (tzv. probijanje zvučnoga zida). Razvojem zrakoplovâ vršne su se brzine približavale brzini zvuka, pa je postao očit razoran utjecaj udarnih valova, jer su neki zrakoplovi bili znatno oštećeni pri letu u tom području brzina. Zbog toga se dugo vjerovalo da zrakoplov ne može nadmašiti brzinu zvuka. Ipak su nakon II. svjetskog rata američki inženjeri, primjenjujući rezultate njemačkih istraživanja, konstruirali raketni zrakoplov X-1, kojim je 1947. pilot Chuck Yeager prvi probio zvučni zid, a poslije su i neki putnički zrakoplovi (npr. francuski Concorde te ruski Tu-144) letjeli brzinom većom od brzine zvuka – stoji u natuknici Enciklopedije.
Chuck Yeager bio je američki ratni pilot u Drugom svjetskom ratu. Nakon rata u eksperimentalnom istraživačkom zrakoplovu Bell X-1 prvi je probio zvučni zid iznad zrakoplovne baze Edwards i pustinje Mojave u južnoj Kaliforniji. Imao je 24 godine kada je 14. listopada 1947., postigao brzinu od Mach 1, tj. 1225 km/h na visini od 13.700 metara. Bio je to i vrlo hrabar podvig, budući da u tom trenutku nitko nije bio siguran mogu li ljudi uopće preživjeti probijanje zvučnog zida.
Poslije je oborio još nekoliko brzinskih i visinskih rekorda.
Vijesti o njegovom ogromnom uspjehu bile su u tajnosti sve do sredine 1948. godine, ali to nije smetalo mladom pilotu.
– Ne radite ovaj posao da biste bili na naslovnoj strani u novinama. Radite ga zato što je to vaša dužnost, vaš posao – rekao je Yeager 2011. godine.
Prije nego je stekao svjetsku slavu Yeager je bio i pilot borbenih aviona u Drugom svjetskom ratu, a tijekom karijere postao je najodlikovaniji američki pilot u povijesti. Zadnji je put zvučni zid probio kao 89-godišnjak, 2012. godine. Preminuo je 2020.
