Ivan Đikić je naglasio da sva cjepiva štite protiv smrtnosti u sličnom postotku, odnosno preko 95 pa i 100 posto, što su pokazale različite studije
Delta-soj se sve više širi Europom pa i u zemljama koje imaju veliki broj cijepljenih – poput Velike Britanije i Nizozemske. Neki znanstvenici smatraju da već imamo četvrti val, a poznati znanstvenik Ivan Đikić smatra da su različite studije pokazale da sva cjepiva štite od smrtnosti u sličnom postotku, preko 95 posto, čak i do sto posto.
“Nismo još uvijek procijepili dovoljan broj građana, nemamo kolektivni imunitet i dok god bude oko 40, 50 posto ljudi koji su necijepljeni među njima će se nove varijante širiti. Pošto se šire jako brzo, taj broj novozaraženih i raste brzo. Nove varijante i novi sojevi virusa stvaraju se većinom kod necijepljenih i to je opsežna znanstvena studija pokazala. Ako kod cijepljenih dođe do zaraze i blažih simptoma, kod njih se ne stvaraju nove opasnije brzoširuće varijante virusa. Cilj je procijepiti što veći broj ljudi da se smanji broj novih varijanti”, rekao Đikić HRT-u.
“Razlika postoji u načinu primjene, brzini davanja, zaštiti od prijenosa zaraze i prihvaćanju virusa iako ste cijepljeni. Kod AstraZenece i J&J je bilo između 50 i maksimalno 74 posto. Glasnička RNK cjepiva, Pfizer, Moderna su imali 94-95 posto i to je dosta velika razlika u fazi kada želimo zaštititi populaciju. Sva cjepiva imaju zaštitnu djelotvornost. Ljudi imaju pravo izbora, pogotovo kod žena ili mladih”, pojasnio je.
Na tržištu sada postoje i nova cjepiva poput onog od Novavaxa, koji je od purificiranog proteina te cjepivo od Sinopharma.
O kliničkoj slici
Đikić je rekao kako svaki virus može izazvati tešku kliničku sliku.
“Uzrokuju brzu, ali nevidljivu upalnu reakciju. Nakon toga dolazi do tzv. citokinskog šoka i tada više nije bitno koji virus imate u tijelu, vaše tijelo reagira na oluju u organizmu i tada može doći do teškog oštećenja pluća i smrtnosti. Za delta i alfa varijantu poznato je da ne uzrokuju teže simptome, ali kod njih je važno da čovjek može primiti puno veću dozu titar virusa u jednom trenutku. Kada imate u tijelu više virusa, on uzrokuje bržu i veću reakciju”, kaže Đikić.
Generalne smjernice su da je neophodno primiti dvije doze cjepiva jer one štite 90, 100 posto.
“Ako smo cijepljeni s jednom dozom zaštita je između 30-40 posto i to je ogromna razlika. Treba motivirati sve koji su cijepljeni jednom dozom da se potpuno zaštite. Osobe koje su preboljele bolest, a nisu nikad registrirane, sada su u dilemi. Te osobe imaju izbor, mogu u trenutku uzeti samo jednu dozu jer je to preporučeno. Na taj način imunološki odgovor je dosta visok, kao da ste dva puta cijepljeni. Moja preporuka je da se cijepi prvom dozom, pričeka i onda vidi koliki je titar i tek onda se na jesen ili zimu razmatra druga doza”, rekao je Đikić.
Mnoge zanima koliko traje zaštita nakon cijepljenja.
“Zaštita traje između šest do osam mjeseci, u manjem broju kod 10 posto ljudi to je između šest do dva ili tri mjeseca, a u ovih drugih 5-10 posto imate nekoliko godina pa čak i do kraja života zbog toga što u našem organizmu budu sačuvane te memorijske stanice koje se mogu aktivirati i nakon pet godina i stvoriti ista vrsta protutijela na isti antigen”, kaže.
Upitan treba li primiti treću dozu cjepiva, Đikić je objasnio da o tome struka tek treba odlučiti.
“Ne vidi se opasnost za sada, ali smatra se da odobravanje boosting doza nije opravdano. Vjerujem da će se pričekati do jeseni, napraviti testove i onda će struka donijeti pravorijek. Ako se odobri, vjerujem da će boosting doze biti ono što će nam pomoći, pogotovo u rizičnim populacijama. Moramo biti svjesni da u najrizičnijoj populaciji, osobama od 70 i 80 godina, još uvijek nije cijepljeno dovoljno ljudi. Govorimo o 60, 70 posto, trebamo se fokusirati na te ljude da bi ih zaštitili”, poručio je znanstvenik.
“Za Hrvatsku je važno da većina građana i dalje bude odgovorna i oprezna, da se ne ulazi u određeni rizik, a to je puštanje turista koji nisu cijepljeni i testirani, da imamo distancu, da se ne okupljamo u velikom broju u zatvorenim prostorima… Druga stvar, treba povećati postotak cijepljenih, treba raditi na specifičnim grupama. Kampanja za cijepljenje je dosta bila slaba, uniformna, bez entuzijazma. Vjerujem da se to može poboljšati. Treba raditi kontinuirano – znanstvenici, javni djelatnici, sportaši i umjetnici trebaju biti primjer građanima i objasniti zašto je neophodno zaštititi sebe i društvo te gospodarstvo”, zaključio je Đikić.
