Motivi koje su građani ocjenjivali bili su šahovnica, geografska karta Hrvatske, kuna, glagoljica i Dubrovnik. Građani su iznijeli više od 11000 slobodnih prijedloga, a među njima se dominantno izdvojio motiv Tesle
Nakon što je na konferenciji poslije sjednice GSV-a Plenković otkrio koji će motivi biti na kovanicama eura, oko istoga se oglasila i Vlada RH.
Komisija za novac Hrvatske narodne banke na današnjoj je sjednici utvrdila konačni prijedlog motiva za nacionalne strane budućih hrvatskih eurokovanica. Prijedlog će razmotriti Nacionalno vijeće za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj i o čemu će Vlada donijeti zaključak. Građani su u web anketi na stranici euro.hr i u strukturiranom nacionalnom istraživanju iznijeli više od 11000 slobodnih prijedloga, a među njima se dominantno izdvojio motiv Nikole Tesle.
Pojedinačno je Teslu predložilo 2599 građana, što čini više od 20% svih prijedloga. Tesla je, kao što se vidi na listi u nastavku, dobio dva i pol puta više glasova nego drugo rangirani prijedlog.
Nikola Tesla – 2599 glasova; 22,8% od svih glasova
kravata – 1063 glasa; 9,3% od svih glasova
vukovarski vodotoranj – 419 glasova; 3,7% od svih glasova
hrvatski pleter – 358 glasova; 3,1% od svih glasova
pas dalmatiner – 311 glasova; 2,7% od svih glasova
vučedolska golubica – 276 glasova; 2,4% od svih glasova
Plitvička jezera – 223 glasa; 2% od svih glasova
pulska Arena – 210 glasova; 1,8% od svih glasova
Franjo Tuđman – 143 glasa; 1,3% od svih glasova
hrvatski grbovi – 136 glasova; 1,2% od svih glasova
kralj Tomislav – 127 glasova; 1,1% od svih glasova
zagrebačka katedrala – 123 glasa; 1,1% od svih glasova
Luka Modrić – 100 glasova; 0,9% od svih glasova
Osnovni kriteriji za odabir kojima su se pri odlučivanju vodili članovi Komisije za odabir i Komisije za novac jesu prihvatljivost motiva najširem dijelu javnosti, neovisno o regionalnoj pripadnosti, dobi, svjetonazoru ili političkom opredjeljenju te njegova djelotvornost da bude nacionalni simbol, odnosno da postiže visok stupanj identifikacije u najširoj javnosti, napisali su.
Ključno je bilo da motiv predstavlja Hrvatsku, bilo kroz opće prihvaćene simbole, velikane, kulturne ili prirodne znamenitosti, izume ili povijesna zbivanja. Važno je i da postoji prepoznatljivost motiva kao hrvatskog u međunarodnom okružju te je bitna i tehnička izvedivost motiva na malim dimenzijama kovanica, kao i činjenica da predloženi motiv nije podložan autorskim pravima.
Naposljetku, tu je i kriterij konverzije, odnosno sposobnost motiva da olakša prijelaz na novu valutu, u likovnom obliku, ali i u istovremenom emocionalnom povezivanju tradicije s novim valutom, eurom.
50 tisuća građana glasalo oko motiva
U svojoj finalnoj odluci Komisija za novac u svojem se odabiru rukovodila i ocjenama motiva građana koji su sudjelovali u odabiru nacionalne stranice eurokovanica u web anketi na stranici euro.hr i u strukturiranom nacionalnom istraživanju na uzorku od 1000 građana, naveli su.
Motivi koje su građani ocjenjivali bili su šahovnica, geografska karta Hrvatske, kuna, glagoljica i Dubrovnik.
Svoje ocjene u web anketi dalo je gotovo 50 tisuća građana, a svaki motiv građani su imali prilike ocijeniti na skali ocjena od jedan od pet (odnosno ocjenama u rasponu od “uopće mi se ne sviđa” do “najviše mi se sviđa”).
Također su mogli predložiti po jedan dodatni motiv (slobodni prijedlog) u skladu s vlastitim stavom o tome koji bi motiv najbolje predstavljao Hrvatsku na nacionalnoj strani eurokovanica – objasnili su iz Vlade.
Građani izabrali Teslu
Najveću prosječnu ocjenu dobila je šahovnica, slijedi geografska karta Hrvatske, glagoljica, kuna te Dubrovnik, pri čemu je potonji motiv bio bitno slabije ocijenjen u odnosu na druge motive, stoji u priopćenju.
Građani su iznijeli više od 11000 slobodnih prijedloga, a među njima se dominantno izdvojio motiv Nikole Tesle.
Pojedinačno je Teslu predložilo 2599 građana, što čini više od 20% svih prijedloga, odnosno Tesla je dobio dva i pol puta više glasova nego drugo rangirani prijedlog, geografska karta Hrvatske.
U okviru istraživanja javnog mnijenja na uzorku od 1000 građana najveću prosječnu ocjenu je dobila šahovnica, potom slijedi geografska karta Hrvatske, Dubrovnik, glagoljica te kuna, pri čemu su potonja tri motiva bila vrlo izjednačena.
U toj je telefonskoj anketi svega 300 građana iznijelo svoje prijedloge motiva, a uz Plitvička jezera i prirodne ljepote Hrvatske, građani su također naveli Nikolu Teslu kao mogući motiv za nacionalnu stranu eurokovanica.
Na temelju odabranih motiva Hrvatska narodna banka početkom kolovoza objavit će otvoreni natječaj za izradu idejnog rješenja (grafičkog prikaza) nacionalne strane kovanog novca eura.
Hrvatska narodna banka početkom kolovoza objavit će otvoreni natječaj za izradu idejnog rješenja (grafičkog prikaza) nacionalne strane kovanog novca eura, dok će grafički oblikovane motive nacionalne strane kovanica eura Hrvatska narodna banka sredinom listopada ove godine poslat će Europskoj komisiji i Vijeću Europske unije, odnosno na odobrenje svim članicama europodručja.
‘Naše, a svjetsko’
Nacionalnim planom zamjene hrvatske kune eurom, koji je Vlada donijela u prosincu 2020., predviđen je odabir motiva i njihova grafičkog oblikovanja za nacionalnu stranu eurokovanica, a Hrvatska narodna banka određena je kao institucija koja će organizirati nabavu novčanica i kovanog novca eura.
Za razliku od novčanica eura, koje su jednake u svim članicama europodručja, kovani novac eura i centa nosi informaciju zemlje koja ga je izdala te na naličju prikazuje nacionalne simbole te zemlje. Naličje kovanica naziva se stoga i nacionalnom stranom kovanica eura i centa. Kada Hrvatska uvede euro za svoju valutu, eurokovanice izdane u Hrvatskoj nalazit će se u optjecaju i jednako će vrijediti u svim državama europodručja.
Odabir motiva stoga je posebno važan jer će se kovanice s motivima koji simboliziraju Hrvatsku koristiti i izvan njezinih granica. S obzirom na zahtjevnost proizvodnje kovanog novca, pripremne aktivnosti već su započete, navode iz Vlade.
