Zabrana će biti postavljena na 10.000 eura, ali članice će moći uvesti i manji iznos
Povjerenica Europske komisije za financije Mairead McGuinness najavila je da će Europska komisija u srpnju predstaviti novi paket zakonodavnih prijedloga protiv pranja novca čiji će sastavni dio biti i apsolutna zabrana plaćanja gotovim novcem. Zabrana će biti postavljena na 10 tisuća eura, odnosno 75 tisuća kuna, s tim što će državama članicama biti dana mogućnost da uvedu i manji iznos.
Primjerice, ograničenja u plaćanju gotovim novcem već neko vrijeme postoje u 18 država članica EU-a: u Grčkoj se gotovinom može plaćati do 500 eura, u Francuskoj do tisuću, a u Poljskoj do 15 tisuća eura.
Njemačka i Austrija zasad su najveći protivnici zabrane plaćanja gotovinom, a u Austriji je čak bilo prijedloga da se plaćanje gotovim novcem zaštiti Ustavom, piše Večernji list.
Po novome, zabrana plaćanja gotovinom odnosila bi se i na tvrtke i na građane. Hrvatske tvrtke i fizičke osobe koje obavljaju neku poslovnu aktivnost također imaju zabranu plaćanja gotovim novcem za vrijednosti veće od 75.000 kuna od siječnja 2018. godine, tako da nova pravila neće biti nikakva novost za poduzetnike. Ako su obveznici fiskalizacije, tvrtke ne smiju plaćati gotovinom nijedan račun iznad 5000 kuna. Stvari će se, međutim, mijenjati kod građana i njihovih međusobnih transakcija.
Što će zabrana plaćanja gotovim novcem i za privatne transakcije značiti za Hrvatsku? Po tome, stanovi se više ne bi smjeli plaćati “u kešu”, nego bi oni koji imaju gotovinu taj novac morali prvo položiti u banku i sa svog računa platiti na račun prodavatelja. Prema izjavama agenata, jedan od pet kupljenih stanova kupuje se gotovinom. Po novome, osobe koje gotovim novcem kupuju nekretnine prvo će morati odgovarati na pitanja bankara, a moguće i ureda za sprečavanje pranja novca, o podrijetlu novca i dokazivati kako su do njega došli. Slično će biti i s kupnjom polovnih automobila, ali i ostalih vrijednosti čija se prodaja dogovara u “četiri oka”!
Inače, Vlada se u nacionalnom Planu oporavka pohvalila da je Hrvatska među deset najmanje rizičnih zemalja za pranje novca i financiranje terorizma, a daljnje sprečavanje pranja novca predstavljeno je kao jedna od reformskih mjera.
Europska komisija namjerava osnovati krovnu agenciju EU-a protiv pranja novca i financiranja terorizma, koja će imati brojne ovlasti i izravno nadzirati kako banke provode politike sprječavanja pranja novca. Poznato je da banke moraju ispitati podrijetlo novca za sve transakcije veće od 105 tisuća kuna, a kod novih klijenata podrijetlo bi se trebalo ispitivati i za sve transakcije veće od tisuću eura.
Sve to vodi k postupnom istiskivanju gotovine. Jedno istraživanje Europske središnje banke pokazalo je da Finci čak pet puta češće plaćaju karticama od Nijemaca, a šest puta više od Talijana. Švedska, koja je 1661. godine prva u Europi počela tiskati novac mogla bi biti i prva zemlja koja će uvesti obavezno plaćanje elektroničkim novcem.
