Usprkos pandemiji, zbog koje su puno ljudi vratilo u Hrvatsku, radnika nedostaje u turizmu, građevinarstvu i drugdje. Politika rasta konkurentnosti na potplaćenim radnicima Hrvatskoj se obila o glavu.
„Dajem tisuću kuna onome tko mi pronađe konobara!“ Vapaj je to jednog očajnog pulskog ugostitelja koji, iako je sezona već počela, a u gradu je sve više turista, traži školovane konobare koji će odraditi sezonu. Bez konobara je ostao jedno jutro jer se jednostavno, nakon burnije noći, nisu pojavili na poslu. A nove je teško pronaći, pa čeka radnike iz Srbije koji još uvijek rješavaju probleme s „papirima.“
Iako su mnogi očekivali da će zbog korone domaćih radnika biti koliko hoćeš jer su se mnogi vratili kući s rada u inozemstvu, te da će poslodavci iskoristiti tu situaciju umanjujući njihova prava, dogodilo se suprotno. Kao i uoči pandemije 2019., i ove je godine na tržištu nestašica domaće radne snage, piše Deutsche Welle.
Ministarstvo unutarnjih poslova od početka godine do 16. lipnja izdalo je 31.157 dozvola za boravak i rad državljana iz trećih zemalja, 13 posto više nego lani u istom razdoblju, ali i petinu manje nego preklani. Samo za djelatnost turizma i ugostiteljstva ove je godine izdana 4191 dozvola.
“Iako se dio radnika zbog pandemije vratio u Hrvatsku, ipak je u pojedinim djelatnostima i dalje primjetan nedostatak radne snage, osobito u turizmu i ugostiteljstvu, graditeljstvu, a nedostaje i majstora poput elektroinstalatera i bravara. Od ožujka 2020. pa do kraja svibnja ove godine javne su vlasti kroz mjere potpore za očuvanje radnih mjesta uplatile više od 10,5 milijardi kuna za više od 680.000 radnika. Mjerama je obuhvaćeno više od 120.000 obrtnika i poslodavaca”, objašnjava Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata.
Za koronakrize sindikalisti su se susretali s raznim zloporabama nekih poslodavaca: od prisilnog slanja radnika na godišnji odmor, rada ljudi koje poslodavci vode na godišnjem, neuplaćivanja pripadajuće razlike između ugovorene plaće i uplaćene državne potpore, sve do umanjenja ugovorene plaće bez radnikove suglasnosti.
Upućivani su na rad od kuće bez dodatka ugovoru o radu, plaćanja povećanih troškova zbog takvog rada, nepoštivanja radnog vremena, neplaćenog prekovremenog rada od kuće, nabraja sindikalist.
Iako u Hrvatsku dolaze raditi ljudi iz Srbije, BiH, Sjeverne Makedonije i Kosova, i njih je sve manje s obzirom da je i njima, kao i Hrvatima, isplativije otići u razvijenije zapadnoeuropske zemlje.
