Ana Tuškan iz Sindikata učitelja gostovala je u N1 Studiju uživo te je govorila o epidemiološkoj situaciji u obrazovnom sustavu te o članarini u sindikatima.
Najprije je rekla kako su se učenici u klupe vratili u 14 županija uz neke iznimke te da su najstrože mjere na snazi još u pet županija.
“Većinom se vraćaju, no nikako se ne možemo oteti dojmu da su učenici jako sretni što dolaze u klupe, doista im nedostaje nastava uživo. Država nije napravila poteze da se učenici što prije vrate, nije osigurala nužne uvjete”, rekla je Soldo.
“Online nastava nije prava nastava”
“Nakon pritiska koji smo radili mjesecima, znamo da je u prosincu donesen plan prioritetnog cijepljenja, a sada su se pokrenuli. To je trebalo krenuti ranije. Svaki izbor treba poštovati, dosta njih je cijepljeno preko obiteljskih liječnika. Primjerice u Dubrovačkoj-neretvanskoj cijepe liječnici, a glavno da se tražio popis. Imamo informaciju da je Baranja potpuno zapostavljena. Većina je ipak napravila termine cijepljenja, no javljaju nam iz Sisačko-moslavačke županije da je cijepljenje napravljeno za potresom pogođena područja, pa nas zanima što je s ostalima?
Vidi se da je u dosta županija loša koordinacija. Vidimo da se i učenici i zaposlenici najviše boje za svoje bližnje. Mi apeliramo na to da se simptomi ne zanemaruju, da se provjetravaju prostorije, mjeri temperatura. Vidimo da online nastava nije prava nastava, javlja se sve više tjeskobe kod učenika. Ministarstvo tu isto ništa nije napravilo”, kaže.
Istaknula je i da se još uvijek ne može tvrditi da su škole žarišta.
“Mi to još ne možemo reći jer ima puno priča s terena da je zaraza prenesena, da su sami roditelji javljali da su testirali djecu, bila su pozitivna, a dio djece se vrati u školu nakon što su prvi simptomi prošli.
Stvar je i do odgovornosti roditelja i do odgovornosti države koja nije zaposlila dovoljno pomoćnog tehničkog osoba. Uvjeti su ostali onakvi kakvi su bili prije. Ne možemo generalizirati je li nešto žarište ili ne jer nema dovoljno pokazatelja, zato apeliramo da se svi drže mjera. Škola je najbolje mjesto, zaraza se širi nedogovornošću. Naravno da se svi koji su se prijavili trebaju cijepiti što prije. Trebalo je omogućiti i roditeljima školske i predškolske djece da dođu na red. Ne možemo tvrditi da je sve idealno jer to nije”, govori.
Dodala je i kako će sindikat, kao i dosad, djelovati sukladno informacijama koje dobivaju s terena te da će apelirati na koga trebaju kao i dosad.
U nastavku je govorila o članarinama u sindikatima:
“Treba tu naglasiti više činjenica. Jedna je da je to dugotrajni zahtjev većeg broja članova sindikata. Uvijek su članovi govorili da nije fer da je cijela borba na našim leđima, božićnice i regresi ne padaju s neba. Kada zaposlenici dobiju otkaz prije regresa, opet ćemo mi biti ti koji se bore. Sindikati ne traže novac za sebe, mi već dugo imamo trend da se podrivaju sindikati, vrlo često čujem kako se zabranjuje djelatnicima u privatnom sektoru da se organiziraju i bore za svoja prava”, kaže.
Rekla je i kako mogu pomoći privatnom sektoru:
“Mi smo već najavili da ćemo tražiti povećanje naknada za samoizolaciju, gdje posebne probleme imaju majke više djece koje puno puta ostaju u samoizolaciji. Troškove imaju i roditelji i novinari koji rade od kuće i prodavačice. Treba se izboriti za šira prava. Mi smo tražili da se iz ovrhe izuzmu božićnice. Sindikalna borba je nešto šire od onog što se želi prikazati”, objašnjava.
“Neka plaćaju oni koji žele sudjelovati u sindikatu”
“Ono što je bitno za naglasiti je da se treba jasno odrediti gdje će taj novac otići kako se ne bi dogodilo da opet imamo spomeničke rente. Treba se jasno definirati gdje će novac otići i taj novac bi trebao otići točno za potrebe određenog sektora.
Što se tiče HGK-a, to su usporedbe gdje se žele posvađati oni koji se ne trebaju svađati. Nek plaćaju oni koji žele sudjelovati u sindikatu. Oni koji ne žele neka kažu gdje žele da ide njihov novac. Mi nemamo obavezno članstvo. Je li netko u HGK-u vidio da ima dodatna prava ako je u HGK-u? upitala je.
Ističe da su oni sindikat koji prije svega zastupa prava svojih članova. O zabrani rada nedjeljom, pak, kaže da nema posebno mišljenje, osim da bi ljude, ako već ulažu svoje vrijeme u dodatan rad nedjeljom, trebalo dodatno i platiti.
