Slovenija je jučer proglasila kraj epidemije. Budući da je dan ranije zabilježila samo 24 nova slučaja zaraze te da su drugi epidemiološki parametri dobri, vlada naših susjeda odlučila je da neće produžavati stanje epidemije koje je bilo proglašeno do 15. lipnja.
Objavljivanje kraja epidemije probudit će optimizam, kako kod lokalnog stanovništva, tako i kod turista. No indikativno je da je Slovenija ipak na snazi zadržala određene epidemiološke mjere.
Kad bi Hrvatska mogla ukinuti nošenje maski u zatvorenim prostorima? Vidimo da je tim smjerom krenuo Izrael, ali i neke zapadnoeuropske države.
Konkretno, Austrija je ukinula obvezu nošenja maske u razredu, Danska je učinila isto na gotovo svim javnim mjestima, a i Njemačka također zagovara postupno ukidanje maski na otvorenom kako bi se moglo nastaviti s normalnim životom.
Epidemiolog i član vladina Znanstvenog savjeta Branko Kolarić izjavio je za Index da idemo u smjeru ukidanja maski, ali i da vjeruje da bi trebalo ipak još malo pričekati da bi se postigla veća procijepljenost. “Dakle, govorimo o zatvorenim prostorima. Vjerujem da možemo ići u smjeru ukidanja maski kad što veći broj ljudi bude imao kriterije da dobije onu, kako je kolokvijalno nazivamo, covid-putovnicu, kao znak da su cijepljeni ili su preboljeli covid-19. Onda bismo mogli donijeti odluke u tom smjeru”, rekao je Kolarić.
“Koji je to trenutak? Ovisi o mnogo toga jer jednom kad učinimo taj korak, postoji opasnost da nitko maske neće nositi i da će se miješati oni koji su preboljeli koronu ili su cijepljeni s onima koji nisu niti jedno niti drugo. Zato bih rekao da je ipak važno da malo pričekamo, da se još malo procijepimo jer ćemo tako smanjiti šansu da se bolest širi”, naznačio je.
HZJZ: Kraj epidemije proglašava se kada slučajevi postanu endemski
Iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) su za Index poručili da proglašenje kraja epidemije u Sloveniji neće potaknuti na isto u Hrvatskoj.
“Vodeći se stručnim promišljanjima, kraj epidemije uključuje ne samo pad učestalosti bolesti i pridruženih smrtnih slučajeva, već i ukidanje javnozdravstvenih mjera i s njima povezanih geopolitičkih, društvenih i ekonomskih ograničenja”, kažu nam u HZJZ-u.
“Nismo usmjereni na proglašenje kraja epidemije”
“Kako se još uvijek ne nalazimo u toj fazi, nismo usmjereni na proglašenje kraja epidemije već na postupno popuštanje epidemioloških mjera i što veću procijepljenost građana. Tim povodom apeliramo na sve građane koji još nisu donijeli odluku o cijepljenju protiv covida-19 da poklone povjerenje znanosti i struci i zaštite svoje zdravlje i zdravlje svojih sugrađana od ove ozbiljne ugroze”, poručili su iz HZJZ-a.
Još smo daleko od kolektivnog imuniteta
Nameće se pitanje kada bi se mogli ostvariti uvjeti koje navodi HZJZ, odnosno kada bi covid-19 mogao postati endemska bolest s kojom živimo kao što živimo s prehladama i s gripom?
To će zasigurno u velikoj mjeri ovisiti o ostvarenju kolektivnog imuniteta za koji je potrebno procijepiti od 70% do 85% populacije.
U Hrvatskoj je do sada cijepljeno tek oko 35% ukupne populacije – oko 17% s obje doze, a isto toliko samo s jednom (grafikon dolje). Cilj vlade je da se do kraja lipnja cijepi oko 50% odrasle populacije.
Prema HZJZ-u, najveći udio cijepljenih, oko 48.8% odraslog stanovništva, ima Zagreb. Najviše cijepljenih s obje doze, oko 26.8% odraslog stanovništva, ima Sisačko-moslavačka županija. Nažalost, posljednjih dana bilježi se pad interesa za cijepljenje iako cjepiva ima dovoljno.
Jedno istraživanje Eurofounda provedeno u veljači i ožujku 2021. pokazalo je da je Hrvatska treća po redu u EU po udjelu ljudi koji su kolebljivi prema cijepljenju. Od nje su gore jedino Litva i Bugarska.
