Kako javljaju ukrajinski mediji, mornar iz Odese, Ukrajinac Sergej Nikolov, jedan je od tri člana posade broda “Bourbon Rhode”, koji su prije dvije godine, 26. rujna 2019., na Atlantskom oceanu preživjeli havariju tog broda i koji je nedavno na sudu dobio sudski spor u kojemu je tužio tvrtku, koja je vlasnik broda, te je dobio višekratno veću odštetu od one koju mu je ponudila tvrtka.
U toj pomorskoj nesreći, bolje reći ljudskoj tragediji, nestala su sedmorica pomoraca, među kojima je bio i hrvatski kapetan Dino Miškić, dok su četiri tijela pronađena u moru. Od petorice pomoraca koji su se uspjeli ukrcati u splav za spašavanje, dvojica su nestala. Trojica mornara čudom su preživjela, među njima i Nikolov.
Kako prenose ukrajinski mediji, tvrtka “Bourbon” je preživjelim pomorcima ponudila mizernih 4000 američkih dolara, međutim Sergej Nikolov i preostala dvojica preživjelih nisu pristali na to. Tužili su tvrtku “Bourbon” jer se na fotografijama jasno vidi kako su iz Las Palmasa isplovili na “ruzinavom” brodu. Odšteta koju im je dužan isplatiti brodar nije navedena, kao ni informacija jesu li odštete dobile obitelji sedmorice pomoraca čija tijela nikad nisu nađena, među kojima je i Miškić.
Pravne mogućnosti obitelji poginulih, nestalih članova posade ili samih preživjelih članova posade komentirao je profesor Dragan Bolanča, s Pravnog fakulteta u Splitu i vodeći hrvatski stručnjak za Pomorsko pravo.
– Svaki član posade koji je bio na tom brodu, a koji očigledno nije bio sposoban za plovidbu, morao je imati ugovor o radu sa svojim poslodavcem. Taj ugovor o radu se poziva na nacionalni kolektivni ugovor vlasnika broda. A, ta oba ugovora (ugovor o radu i kolektivni ugovor) moraju biti u skladu s Konvencijom o radu pomoraca iz 2006. godine – kaže Bolanča za Slobodnu Dalmaciju.
Ako je brod bio u lošem stanju, kao što se moglo pročitati u medijima, poslodavac je objektivno odgovoran za nesreću koja se dogodila na moru.
– U tom kolektivnom ugovoru su odštete propisane po rangu, odnosno zvanju u službi. Tako npr. za smrt zapovjednika, supruga zapovjednika mora dobiti iznos od 120 tisuća američkih dolara, a svako maloljetno dijete dobiva po 17 tisuća dolara. Supruga prvog časnika palube za slučaj smrti dobiva 80 tisuća dolara, a i njegova maloljetna djeca dobivaju odštetu, ali manju od 17 tisuća dolara, koliko dobivaju djeca zapovjednika. U slučaju smrti ništa se ne mora sudu dokazivati, ali ako je u pitanju invalidnost, tada se ona mora dokazati medicinskom dokumentacijom, nakon koje sud donosi presudu – govori prof. dr. sc. Bolanča.
Ako djeca još uvijek idu u školu, imaju pravo na troškove školovanja, kao i studiranja, ako se upišu ili već pohađaju fakultet, a supruga ima pravo na rentu dok ne nađe posao, ako je sposobna raditi. Ako nije sposobna raditi, rentu će dobivati do predviđene mirovine.
Valovi od deset metara
Podsjetimo, problemi Bourbon Rhodea, kojeg je zahvatio uragan Lorenzo na Atlantiku, počeli su 26. rujna 2019. Brod koji zbog brojnih problema nije uopće smio napustiti suhi dok u Las Palmasu na Kanarima bio je 26. rujna otprilike na pola puta do svojega odredišta, Georgetowna u Gvajani. Usred Atlantskog oceana našao se na putu uragana Lorenzo. Osim što je brod bio neodržavan, u očajnom stanju, satelitska oprema za komunikaciju pokvarila se drugog dana na oceanu.
Zbog problema s komunikacijskom opremom veliko je pitanje je li šibenski kapetan Dino Miškić uopće na vrijeme imao informaciju da je Lorenzo iznenada ojačao u uragan treće, četvrte pa pete kategorije. Iz transkripta njegove komunikacije s bazom vidi se da je spominjao valove od deset metara. To je bilo u trenucima kad je voda već počela prodirati u brod i Miškić je ubrzo naredio evakuaciju. Komunikacija s bazom bila je očajno spora, na prvu poruku – poziv u pomoć kapetana Miškića – odgovorili su tek nakon sat i 14 minuta!
Nadalje, EPIRB (Emergeny Position Indicating Radio Beacon) – inače uređaj koji omogućuje određivanje položaja broda u nevolji i šalje signal mjerodavnima na kopnu – trebao bi se aktivirati čak i u slučaju potonuća broda, no evidentno je da njegov signal (ako je uopće bio ispravan) nije odveo spasitelje do mornara na splavi. Spašene je detektirao francuski zrakoplov Falcon i javio brodovima točne koordinate.
Član posade broda Piet, koji je spasio trojicu mornara prepričao je iskaze preživjelih. Opisao je horor koji su proživljavali u trenucima tonjenja. “Ispričali su da nisu vidjeli kapetana nakon što im je naredio da napuste brod, jer se ubrzo brod prevrnuo. Jedan od njih mi je ispričao da ih je u splav ušlo sedam, trojica su bila na brodu, a četvorica su se držala za konop oko splavi. Tad su ih ponovno pogodili snažan udar vjetra i val te se ponovno splav prevrnuo. Trojica su se uspjela popeti, no ostali su nestali među valovima”, ispričao je za Morski.hr. Ustvrdio je da je, osim splavi s preživjelima (pronađena 40 nautičkih milja od mjesta potonuća) i prevrnutog “rescue boata” (70 milja od mjesta potonuća), pronađena još jedna splav, ali prazna. Tri dana nakon potonuća pronađena su trojica preživjelih. Četvorica mornara su preminula, a tijela sedmorice nikad nisu pronađena.
