Godinu dana nakon što je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu, podrška kineskog predsjednika Xi Jinpinga Vladimiru Putinu otvorila je vrata Sjedinjenim Državama i partnerima na Pacifiku da ojačaju odnose na štetu Pekinga.
Samo u posljednjih nekoliko mjeseci Japan se obvezao da će udvostručiti trošak obrane i nabaviti oružje dugog dometa od SAD-a; Južna Koreja je priznala da je stabilnost u Tajvanskom tjesnacu ključna za njihovu sigurnost; Filipini su najavili nova prava pristupa američkoj vojsci te govore o zajedničkim patrolama Južnim kineskim morem s Australijom, Japanom i Sjedinjenim Državama.
To su možda najveći i najvažniji događaji, ali ni blizu nisu jedini događaji na Pacifiku koji Kinu ostavljaju sve izoliranijom.
Analitičari smatraju da bi se sve ovo dogodilo kad tad, i bez rata u Ukrajini, ali rat u Ukrajini, a posebno kineska prešutna podrška Rusiji, pomogli su da se procesi na Pacifiku ubrzaju.
Dobar primjer je Japan, zemlja koja se nakon Drugog svjetskog rata vlastitim Ustavom ograničila da će razvijati samo obranu. Sad kupuju projektile dugog dometa od SAD-a. Ti projektili mogu gađati duboko unutar Kine.
“Imam snažan osjećaj hitnosti jer bi istočna Azija sutra mogla postati ono što je Ukrajina danas”, rekao je japanski premijer Fumio Kishida na velikoj obrambenoj konferenciji u Singapuru prošlog ljeta.
U prosincu je Japan donio odluku o udvostručenju izdataka za obranu, najavivši kupnju projektila koji mogu gađati daleko van japanskog teritorija.
“Japanci su sigurno primijetili situaciju u Ukrajini, a to ih je učinilo da se osjećaju ranjivijim kao nacija”, rekao je John Bradford iz S. Rajaratman School of International Studies u Singapuru.
Japan je posebno ranjiv na Kinu.
Narodna oslobodilačka vojska već godinama raste i modernizira svoje snage. Peking je u nedjelju najavio da im vojni proračun za 2023. godinu raste za 7.2%. To je prvi put u proteklom desetljeću da se stopa rasta proračuna vojske povećavala tri uzastopne godine.
Naravno, najveći problem na Dalekom istoku je Tajvan, odnosno kinesko svojatanje ovog otoka. Postoji bojazan da bi Kina jednog dana mogla učiniti isto što i Rusija prema Ukrajini. Japanske vlasti sad smatraju da je mir u Tajvanskom tjesnacu ključan za japansku sigurnost. To zapravo nije ništa novo, ali ono što se promijenilo je ponašanje Japana.
Slično misli i Južna Koreja. “Mir i stabilnost u Tajvanskom tjesnacu ključni su za mir i stabilnost na Korejskom poluotoku, a neophodan je za sigurnost i prosperitet regije u cjelini”, rekao je nedavno za CNN ministar vanjskih poslova Jin.
U Seulu se brinu da će, ako se američke snage uvuku u bilo kakav sukob s Kinom nad Tajvanom, Južna Koreja izgledati ranjivo u očima Kima Jong-una u nuklearno naoružanoj Sjevernoj Koreji.
To je dovelo do prijedloga da se Južna Koreja više oslanja na vlastitu obranu, uključujući i neke ideje da nabavi vlastito nuklearno oružje.
U međuvremenu, Seoul i Tokio zajedno surađuju na pitanjima obrane, uključujući zajedničke mornaričke vježbe s SAD-om. Južna Koreja također bilježi sve veće zahtjeve za oružjem koje proizvodi, poput tenkova, haubica i aviona.
Samo u posljednje vrijeme, Južna Koreja potpisala je ogromni ugovor s Poljskom. U posljednjih mjesec dana objavila je i da će Maleziji prodati 18 svojih borbenih aviona. I Filipinci od Koreje kupuju avione, ali i ratne brodove.
Ti Filipini sa SAD-om, Australijom i Japanom dogovaraju zajedničke patrole u Južnom kineskom moru. Manila je također odlučila SAD-u dati veći pristup vojnim objektima. Analitičari smatraju da je upravo na slučaju Filipina Kina ispala najveći gubitnik.
Bivši predsjednik Roberto Duterte nije bio ljubitelj SAD-a i tražio je način suradnje s Kinom. “Ali Kina nikada nije pokazala nikakvu zahvalnost za to i njegov nasljednik Ferdinand Marcos Jr. pokazao se voljnim raditi s SAD-om i njegovim saveznicima”, piše CNN.
“Kontinuirano maltretiranje od strane Pekinga, kao što smo vidjeli u slučaju kineske obalne straže, zasljepljujući mornare obalne straže na Filipinima laserom, samo je pomoglo ojačati savez s Washingtonom”, rekao je Blake Herzinger s Američkog instituta za poduzetništvo, koji se inače bavi obrambenim pitanjima na Pacifiku.
Nadalje, CNN navodi kako su Singapur i Vijetnam danas otvoreniji za suradnju sa SAD-om jer ne žele dominaciju Kine na svojim granicama.
No, jedna jako važna, ključna zemlja, nije stala na stranu SAD-a. Indija nije osudila Putinovu invaziju. Indija je inače članica Quada, neformalnog saveza koji čine SAD, Japan, Australija i Indija.
“Kad su SAD, Australija i Japan pokušali osuditi Rusiju zajedničkom izjavom, Indija je odbila. Indija je tvrdila da se Quad bavi samo indo-pacifičkim izazovima, a budući da Rusija nije u regiji, ova tema se ne može proširiti”, rekao je Derek Grossman, viši analitičar obrane u korporaciji Rand. “Quad se svodi na to kako se nositi s Kinom”, dodao je.
