Fizičar Tonči Tadić smatra da bi Hrvatska trebala imati jednu nuklearku unutar vlastitih granica
Zbog rata u Ukrajini, traže se alternative ruskoj nafti i plinu. Jedna od mogućnosti su i nuklearne elektrane. Iako postoji bojazan od curenja radioaktivnih materijala u ukrajinskim nuklearkama, Europa se sve više okreće i tom izvoru energije. Štoviše, Hrvatska je s Francuskom potpisala nuklearni pakt, kojim traži da se taj oblik energije prizna jednako čistim kao i obnovljive izvore.
“Drago mi je čuti da su nuklearke ponovo u modi jer ako se zalažemo za smanjenje emisije CO2, to se neće moći postići bez nuklearki. Zapravo, vizija Euroatoma je da do konca stoljeća sva energija u EU bude iz obnovljivih izvora, a s druge strane iz fuzije, odnosno nove generacije nuklearki”, rekao je u studiju RTL Direkta fizičar Tonći Tadić.
Objasnio je da one ne proizvode nikakav CO2 dok rade jer se temelje na nuklearnoj energiji, stoga se smatraju čistima.
A s obzirom na to da već 2 mjeseca razgovaramo o ovisnosti o Rusiji, jedno od glavnih pitanja je koliko bi nuklearki Europa morala imati da joj ne treba ruski plin. Tadić kaže da trenutno u EU imamo oko 44% posto fosilnih goriva, odnosno da se 44 posto električne energije proizvodi iz fosilnih goriva, od čega 22 posto otpada na ugljen, 21 posto na plin, a oko 3 posto na naftu. Nuklearke daju oko 26 posto energije, a svi obnovljivi izvori isto toliko.
“Kada bismo praktično duplirali nuklearke i obnovljive izvore, ne bismo imali nikakvu ovisnost o ruskom plinu”, kaže Tadić.
Koliko bi Europi trebalo nuklearki da ne ovisi o Rusiji?
Rekao je i da je procjena da bi svaka zemlja trebala imati između jedne i četiri nuklearne elektrane otprilike točna te da to nije nedostižno.
“Hrvatska ima polovicu nuklearke u Sloveniji. Jako mi je drago da se hrvatska vlada drži stajališta da Hrvatska mora ostati partner u Krškom. Radni vijek Krškog će vjerojatno biti produžen.
Jednako tako se razmišlja o bloku 2 Krškog, u kojem će vjerojatno sudjelovati Hrvatska, tako da ćemo i dalje imati tih 17 posto udjela električne energije iz našeg nuklearke u Sloveniji”, kaže Tadić.
o meni to nije bilo pametno, jer kada pogledate projekcije na karti EU-a za 2030. godinu imat ćete jednu rupu po sredini koja se sastoji od Njemačke, Luksemburga, Austrije i Italije bez nuklearki, a svi s obje strane te rupe će imati nuklearke, uključujući tu Ukrajinu, Švicarsku u Britaniju koje su pridružene članice Euroatoma”, rekao je Tadić.
Stereotip Černobila
Za lošu reputaciju nuklearki zaslužna je ona u ukrajinskom Černobilu. “To je doista žalosno, ta je nuklearka koja, uopće nije bila zapadnog dizajna kao ove koje sam nabrojio, nego je stari sovjetski dizajn, koja je bila loše projektirana i loše vođena, dovedena da se jednog dana na prijedlog nekoga iz komiteta testira kako će se ponašati u ekstremnim uvjetima rada, na najvećoj snazi, s pogašenim svim automatskim zaštitnim sustavima i onda se dogodi havarija. To je kao da uzmete stari Stojadin, kojem ste precvikali kočnice, i onda se zaletite sto na sat i vidite hoćete li se moći ručnom iskontrolirati. I onda se zabijete i na temelju toga donosite dugoročne zaključke da je automobil besmislen kao sredstvo prijevoza. Od Černobila se izvodi zaključak za sve nuklearke na Zapadu, što nema smisla”, kaže Tadić.
Osvrnuo se i na rusko zauzimanje Černobila zbog čega je cijeli svijet strahovao, iako se na kraju ništa ozbiljnije nije dogodilo. “Ne radi toga što su Rusi bili strašno obazrivi ili pametni. Vidjeli ste pucanje po kontrolnoj zgradi u Zaporižju, vidjeli ste situaciju da je černobilska elektrana ostala bez struje, onaj famozni sarkofag je ostao bez napajanja i istrošeno gorivo koje se hladilo je ostalo bez napajanja. Međutim, vrlo brzo je reagirala Međunarodna agencija za atomsku energiju i jednom tihom diplomacijom dala do znanja Rusima da se tako ne ponaša i da to izaziva veću štetu nego što oni to misle”, rekao je Tadić.
Dodao je da su se na kraju Rusi povukli “svi do jednog ozračeni, jer su lumeni kopali rovove u radioaktivnoj šumi i ležali na njima, odnosno kupili suvenire po kućama.” “U Bjelorusiju je dovezeno sedam autobusa s ozračenim ruskim vojnicima, a bjeloruskim liječnicima je rečeno da paze kako se ponašaju prema njima jer su ozračeni”, zaključio je naš fizičar.
