Prošlotjedni pokazatelj o stanju njemačke ekonomije otkrivaju da je, nakon blagog oporavka tijekom ljeta, opet na redu trend opadanja. Ponovno se spominje opaka riječ – recesija. Ove srijede je Savezni statistički zavod iz Wiesbadena objavio da je volumen naručenih poslova u industriji opao za čak 3,7 posto u odnosu na prethodni mjesec. Doduše, to se može objasniti izostankom velikih novih projekata koji znatno utječu na ukupnu sliku. Ali, trend ni u kom slučaju ne pokazuje rast. Institut Ifo je u svojoj posljednjoj anketi ustanovio da većina poduzeća procjenjuje broj naručenih poslova kao ‘previše mali’, piše Deutsche Welle.
„Posljedično će sve više poduzeća smanjiti proizvodnju u idućim mjesecima, kako bi se prilagodili smanjenoj potražnji”, kaže ekonomist Commerzbanke Ralf Solven. „To će doprinijeti dodatnom laganom opadanju njemačke ekonomije u zimskom dijelu godine.”
DAX na povijesnom vrhuncu
Usprkos skromnoj ekonomskoj perspektivi, Njemački burzovni indeks (DAX) kao važan barometar njemačke privredne klime, obara ovaj tjedan na burzi u Frankfurtu sve rekorde. U utorak je indeks premašio najveću vrijednost iz srpnja. A u srijedu se trend nastavio. Idu li ekonomska stagnacija i rekordne vrijednosti dionica zajedno? I kako je to moguće?
Iskustvo pokazuje da vrijednost dionica na burzi često raste krajem godine. Jedan od razloga je to što određeni fondovi pokušavaju kupiti dionice koje su tijekom godine imale dobar trend (rasta), kako bi tim „trofejima” ukrasile svoje bilance. To se u ekonomskom žargonu naziva „window-dressing” – ukrašavanje izloga.
Središnje banke u fokusu investitora
Ipak, glavni razlog je promjena očekivanja investitora u odnosu na središnje banke. I to jednim dijelom baš zbog aktualnih ekonomskih poteškoća. „Premda su se meki indikatori u posljednje vrijeme stabilizirali na niskoj razini, slabo ekonomsko okruženje ne opravdava više povećanje kamata“, kaže glavni ekonomist bankarskog koncerna ING Carsten Brzeski. To znači da u privredi procjenjuju da je vrijeme povećavanja kamata iza nas. Neki analitičari čak smatraju da će značajne centralne banke, kao što su američki FED ili Europska središnja banka (ESB) sljedeće godine smanjiti kamate.
U borbi protiv inflacije, obje te banke su u posljednjih šest mjeseci znatno povećale kamate. ESB je deset puta zaredom povećavao kamatnu stopu kako bi stavio pod kontrolu visoku inflaciju. Time se htjelo “proizvesti” poskupljenje kredita, izdataka i investicija – i smanjenje potražnje. To dovodi do opadanja cijena, time i inflacije. Ali, izgledi poduzeća da bolje zarade također opadaju, pa je faza visokih kamata za njih nepovoljna.
S druge strane, visoke kamatne stope idu na ruku poslu s vrijednosnim papirima, čije se kamatne stope najčešće prilagođavaju općim, referentnim kamatnim uvjetima. Mnogi investitori prelaze s dionica na obveznice, koje se više isplate. Osim toga, u odnosu na dionice, posao s obveznicama povezane je s manjim rizikom, pogotovo onda kada je riječ o državnim vrijednosnim papirima.
Pošto investitori trenutno procjenjuju da će kamatna stopa središnjih banaka opadati, jača potražnja za dionicama. Tako razvoj potražnje za dionicama na burzama može ukazivati na razvoj u budućnosti – pod uvjetom da su investitori ispravno procijenili situaciju.
Kraj zabave?
Međutim nitko ne može biti potpuno siguran da će to tako zaista i biti. Idući koraci Europske središnje banke ovise od toga kako će se kretati inflacija u eurozoni, kada će se približiti zacrtanom cilju od dva posto godišnje. A to je povezano i s pitanjem hoće li povećanje plaća koje su isposlovali sindikati utjecati na povećanje cijena.
Doduše, zbog gubitka kupovne moći tijekom razdoblja visoke inflacije, još uvijek nije na pomolu spirala povećanja plaća i rasta cijena. Predsjednik Njemačke središnje banke Joachim Nagel je nedavno rekao da će „posljednji kilometar biti najteži“. Time je mislio da je jednostavnije grubo smanjiti inflaciju, nego „uštimati” posljednje korake tako da se postigne zacrtani cilj od dva posto godišnje.
Party na burzi bi dakle mogao doživjeti neočekivani kraj, ako se ispostavi da središnje banke još nisu okončale svoju borbu protiv inflacije. Ili ako dodatno eskaliraju geopolitički konflikti i krize.
