U očekivanju detaljnih analiza i službenih ocjena klimatologa DHMZ-a – usprkos ne osobito toplom kolovozu – već sada se može tvrditi kako je i ovo ljeto opravdalo dugoročne prognoze iznadprosječno visoke srednje temperature zraka, te “šarolike” ukupne sezonske količine oborine, piše Zoran Vakula za HRT.
Ostvari li se trenutna umjerena do velika vjerojatnost prognoze – barem malo pozitivno odstupanje bit će i od srednje jesenske i srednje zimske temperature zraka, dok je, naravno, prognoza sezonskih količina oborine znatno manje pouzdana.
Nakon većinom “vrlo toplog” i “ekstremno toplog” lipnja te srpnja koji je dobio klimatološke ocjene “toplo”, “vrlo toplo” i “ekstremno toplo” – kolovoz je bio znatno umjereniji, pa će zbog odstupanja od srednje mjesečne temperature zraka uglavnom od 0 do 2 °C vjerojatno dobiti ocjene većinom “normalno”, u južnijim hrvatskih krajevima i “toplo”. I to prema odstupanju u odnosu na klimatološko razdoblje od 1981. do 2010. godine, koje je toplije od razdoblja od 1961. do 1990. godine.
Po količini oborine ovogodišnji će kolovoz vjerojatno dobiti klimatološke ocjene od “sušno”, možda u Rijeci i okolici čak i “vrlo sušno”, preko “normalno” u primjerice Zagrebu, Osijeku, Gospiću i Kninu, do “kišno” u Dubrovniku, vjerojatno i još mjestimice te gdjegod čak “vrlo kišno”, kao primjerice u Splitu, gdje je zbog ukupne mjesečne količine oborine ovo bio 5. najkišovitiji kolovoz u povijesti. I to ponajviše zbog 82 mm kiše tijekom samo nekoliko sati posljednjeg petka u mjesecu.
Nakon takvog kolovoza te “ekstremno sušnog” do “sušnog” lipnja, u mnogim mjestima čak i rekordnog, te srpnja, koji je imao ocjene od “sušno” do “vrlo kišno” – prema ukupnoj sezonskoj količini oborine ovo će “klimatološko” ljeto (lipanj – srpanj – kolovoz) vjerojatno dobiti ocjene od “vrlo sušno” u primjerice Kninu, vjerojatno i ponegdje u središnjoj Hrvatskoj i na sjevernom Jadranu, gdje će biti i “sušno”, preko “normalno” u Osijeku, Gospiću i Dubrovniku do mjestimice “kišnog”, osobito u Splitu.
Premda nisu padali apsolutni rekordi, nego samo neki rekordi na pojedine nadnevke i razdoblja, po temperaturi je ovo ljeto bilo iznimnije nego po oborini. Klimatološke ocjene vjerojatno će biti uglavnom “vrlo toplo” i “ekstremno toplo”.
Pritom je u Splitu i Osijeku ovo bilo 4. najtoplije ljeto u povijesti mjerenja, koja su u Splitu počela 1948., u Osijeku još 1899. godine. Toplija su bila samo ona 2003., 2012. i 2017. godine.
Osim tih, u Zagrebu u Maksimiru je toplije ljeto bilo još i 2019., pa je ovogodišnje 5. najtoplije, na granici klimatološke ocjene “vrlo toplo” i “ekstremno toplo”. U Gospiću i Kninu je 6. najtoplije, a u Rijeci i Dubrovniku 7. najtoplije u povijesti mjerenja, koja su počela sredinom prošloga stoljeća.
Kao i prošle – i najnovije dugoročne prognoze daju umjerenu do veliku vjerojatnost za u većini Hrvatske barem malo pozitivno odstupanje srednje temperature zraka od prosječne, i to ne samo sezonske – posebno i za jesen (rujan – listopad – studeni) i za zimu (prosinac – siječanj – veljača), nego i svakog od sljedećih 6 mjeseci. No valja spomenuti da je ta prognoza srednje temperature zraka po mjesecima manje pouzdana od one za cijelu sezonu.
Još je manje pouzdana dugoročna prognoza ukupne mjesečne, pa i sezonske količine oborine, prema kojoj se ne može izdvojiti velika vjerojatnost za sezone i mjesece koji bi u nekim područjima znatno odstupali od prosjeka. Ali naravno, ne trebaju iznenaditi i takve pojave jer – unatoč silnom napretku posljednjih desetljeća – vremenske prognoze i dalje su veliki izazov, posebice dugoročne, piše Vakula.
I AccuWeather najavljuje iznadprosječno toplu jesen
Očekuje se da će se intenzivnija ljetna vrućina zadržati u južnoj Italiji i na Balkanu, posebno na početku jeseni. Jezgra topline zadržat će se na Balkanu i u Grčkoj, gdje će biti mogući toplinski valovi, uglavnom tijekom prve polovice jeseni.
Svjetska meteorološka organizacija (WMO) definira toplinski val kao razdoblje od pet ili više dana s prosječnim temperaturama za najmanje 5 Celzijevih stupnjeva iznad normale. Vrući i suhi uvjeti početkom sezone omogućit će da se šumski požari koji su harali selima po dijelovima balkanskog poluotoka nastave do jeseni.
Oluje s Mediterana mogu povremeno donijeti kratka olakšanja od vrućine, kažu meteorolozi. Krajem listopada i početkom studenog očekuju se veće količine oborine.
“Burna prijetnja od poplava proširit će se iz Italije na Balkan, posebno u studenom”, rekao je meteorolog AccuWeathera Roys, dodajući da obilne oborine također mogu dovesti do klizišta.
“Kiše mogu donijeti i grmljavinu. Lokalizirana tuča ne može se u potpunosti isključiti”, zaključuje.
