Dok će većina članica EU do kraja lipnja cijepiti više od 55 posto stanovništva, Hrvatska će biti među najsporijima jer će uspjeti procijepiti tek 45,3 posto.
Pred vratima je sredina travnja, i ne dogodi li se čudo, izgledno je da će Hrvatska dramatično podbaciti u procjepljivanju. Cilj Europske unije je do kraja ljeta cijepiti 70 posto odraslog stanovništva, što je oko 55 do 60 posto ukupne populacije, kako bi u jesen ušla bez straha od novog vala.
Prolazno vrijeme, a to je kraj lipnja, za Hrvatsku je nemjerljivo važniji datum jer je to ulazak u sezonu, dio godine o kojem ovisi dobar dio BDP-a, prihodi tvrtki i dohoci desetina tisuća građana koji žive od turizma, piše Poslovni dnevnik.
Zbog zaostajanja u procijepljevanju, iz Vlade prstom upiru na AstraZenecu koja je isporučila Europi tek trećinu naručenih doza u prvom kvartalu, a Hrvatska je naručila najviše upravo tog cjepiva – 2,7 milijuna doza. Naravno da se nije moglo znati da će problemi s isporukom tog cjepiva eskalirati dotle da se isporuči tek 17 posto naručenih doza, ali to ne izuzima Vladu od odgovornosti za nepoduzimanje drugih koraka.
Hrvatska je dan registracije prvog cjepiva (onog Pfizerovog, 22. prosinca 2020.) dočekala potpuno nespremna iako je imala vremena da smisli rješenje. Prvi tjedni cijepljenja bolno su razotkrili amaterski pristup, pa primjerice, nije propisano što s viškom doza iz jedne ampule da se ne bace. Neki su se cijepili preko reda i “preko veze”, a najveći teret država je prebacila na obiteljske liječnike uz objašnjenje da oni najbolje poznaju svoje pacijente. Unatoč mjesecima za pripremu, ubrzo se razotkrio paradoks da neki liječnici cijepe mlađe od 40, dok neki nisu prošli niti pola onih iznad 65 godina, piše Poslovni dnevnik.
Nefunkcionalna platforma
Pompozno najavljivana platforma za cijepljenje proradila je tek početkom ožujka, a i danas je u načelu nefunkcionalna. Oni koji su se tim putem prijavili prvi dan gotovo mjesec dana kasnije dobili su povratni odgovor.
On se sastojao od zahvale za prijavu i podsjećanja da pravo prednosti imaju oni starije životne dobi i oni koji boluju od bolesti koje uvećavaju rizike za teže oblike Covida-19, ako su svom obiteljskom liječniku javili da se žele cijepiti. Dakle, loptica je opet na obiteljskim liječnicima uz izostanak ključne informacije – datuma cijepljenja.
U isto vrijeme, Vlada ne želi objaviti tko je autor platforme koja ne funkcionira niti tri mjeseca nakon početka cijepljenja, a ugovorena je izravnom pogodbom u poslu prikladno procijenjenom ispod 200.000 kuna pa ne zahtijeva (transparentnost) javne nabave.
To su samo neki od lokalnih primjera amaterizma u borbi s bolesti koja je zaustavila svijet u proteklih godinu dana, a u Hrvatskoj dosad uzela 6150 ljudskih života.
Izgledno je da Hrvatska u ljetnu sezonu ulazi s manje od pola procjepljenog stanovništva, a za zemlju koja ovisi o turizmu to bi se moglo vratiti kao bumerang.
Turisti koji dolaze, posebno oni iz zemalja gdje je dinamika cijepljenja uspješnija, birat će destinacije gdje se osjećaju sigurno, gdje bolnice nisu napunili do ruba kapaciteta oni s Covidom-19, pa se čini da će onaj slogan “Safe stay in Croatia” biti spektakularno promašen. Kao uostalom i uspjeh cijepljenja.
Onda bi promašene mogle biti i ekonomske prognoze o oporavku u 2021. koje se redom temelje na koliko-toliko uspješnoj ljetnoj sezoni, što će opet utjecati na sve koji rade i žive od turizma.
Domino efekt tu ne staje: u pitanju su dohoci, prihodi tvrtki, otplate obveza vjerovnicima, moratoriji u bankama… A najesen, s hladnim vremenom, realan je novi val koronavirusa među onima koji još nisu došli na red za cjepivo.
