Iako se predviđa vrijeme toplije od prosjeka, svakako su mogući i prodori hladnog zraka s temperaturom čak nižom od uobičajene
Državni hidrometeorološki zavod objavio je novu prognozu za ljeto 2021., a meteorolozi najavljuju kako će temperature nakon hladnog proljeća biti više od prosječnih, posebice kad je riječ o srpnju i kolovozu.
Nakon prosječnog ožujka i hladnog te vrlo hladnog travnja i svibnja, ljudi su se zaželjeli pravog vrućeg i stabilnog ljeta.
I oborina je ovog proljeća uglavnom bilo oko prosjeka, a u svibnju je ona bila vrlo nejednoliko raspoređena. Stoga se većina zaželjela pravog ljeta – vrućeg i stabilnog. Prema raspoloživom prognostičkom materijalu za klimatološko ljeto u većem dijelu zemlje predviđa se vrijeme toplije od višegodišnjeg srednjaka (1981. – 2010.) ili najmanje oko njega, uz veliku vjerojatnost ostvarenja prognoze. Pritom je u srpnju te osobito kolovozu moguće veće pozitivno odstupanje temperature od uobičajenih vrijednosti, dok je vjerojatnost pozitivnog odstupanja u lipnju manja”, navode meteorolozi.
Ne može se, dodaju, isključiti ni pojava toplinskih valova, ali se oni na sezonskoj skali ne mogu prognozirati. Iako se predviđa vrijeme toplije od prosjeka, svakako su mogući i prodori hladnog zraka (npr. prolaskom hladne fronte), odnosno kraća razdoblja s temperaturom oko ili čak nižom od uobičajene za ljetne mjesece.
“Prognoza količine oborine mnogo je složenija od prognoze temperature, osobito na sezonskoj skali, pa je i njezina pouzdanost manja. Predviđa se ukupna sezonska količina kiše uglavnom manja ili najviše oko prosječne, uz umjerenu vjerojatnost ostvarenja prognoze. Ipak, u lipnju postoji signal za mjesečnu količinu oborine bližu klimatološkom srednjaku. Zbog većinom pljuskovitog karaktera oborine, prilično je izvjesno da će ona biti neravnomjerno raspoređena. S druge strane, iako se predviđa količina kiše manja od uobičajene moguće su i kraće kišne epizode ili grmljavinski pljuskovi karakteristični za ljeto. Lokalno oni mogu biti i izraženiji, ponegdje i s većom količinom oborine, usporedivom s tjednim ili čak mjesečnim količinama (pritom valja imati na umu da je primjerice u Dalmaciji, osobito na otocima, prosječna mjesečna količina oborine npr. u srpnju razmjerno mala – svega 20tak mm)”, zaključuju meteorolozi DHMZ-a.
