Na godišnjicu potresa koji je ozbiljno uzdrmao glavni grad Hrvatske, seizmolog Krešimir Kuk opisao je seizmološko stanje danas i prokomentirao ukupnu sliku.
Otkrio je koliko je uopće tijekom jedne godine Zagreb s okolicom bio seizmološki aktivan u smislu potresa koje je osjetio, a da im je epicentar bio na području samog grada:
“Preko 3000 potresa u godini dana do sada, pritom ne računam potrese koji se se dogodili i koji se još uvijek događaju na epicentralnom području Banovine.”
“Na zagrebačkom području njih 66 bilo ih je makroseizmički osjetljivo, dakle, osjetila ih je većina ljudi. Veliki broj potresa se osjetio samo u užem epicentralnom području ili su ih zabilježili samo instrumenti. Ovdje nisu uračunati oni najmanji potresi koji se još uvijek obrađuju i procesuiraju”.
Rekao je kako se na zagrebačkom području seizmička aktivnost smirila i trenutno je ona normalna.
“Više se ne bilježe potresi iz serije zagrebačkih potresa otprije godinu dana. Najviše ih je zabilježeno u mjesec dana nakon glavnog potresa”, kazao je Kuk.
“U Zagrebu nije učinjeno još uvijek gotovo ništa”
Komentirao je i reakcije nakon potresa i obnovu rekavši kako se radi dovoljno brzo.
“U Zagrebu nije učinjeno još uvijek gotovo ništa. Grad je još uvijek vrlo opasan, ljudi su stoga nesigurni. Još uvijek se ne može reći da stanovnici Zagreba i okolice, sjeverne poglavito, mirno spavaju. Ne čini se dovoljno i ne čini se dovoljno brzo”, smatra Kuk. I dok Zagreb više ne pogađaju potresi koji bi se osjetili, a da im je epicentar na području grada, osjete se još uvijek potresi s Banije.
“Trenutno pratimo potrese na području Banovine koja je još uvijek vrlo aktivna.”
Ako je Zagrebu trebalo oko jedne godine da se seizmološki smiri, možemo li očekivati da bi toliko trebalo i Baniji?
“Ugrubo se može tako reći. Ali treba se ograditi. Potresi se ne mogu tako precizno niti predviđati niti tijek trajanja neke serije”, odgovorio je Kuk.
Jedno je sigurno:
“Na području Pokuplja, na petrinjskom području, potres je bio još jači (nego u Zagrebu), možemo očekivati nešto dulju seriju. Već sad vidimo da su naknadni potresi jači nego što su bili na zagrebačkom području, što odgovara teorijskom očekivanju.”
Ulaganje u seizmologiju
Na kraju je komentirao i koliko su hrvatske vlasti nakon potresa reagirale s ulaganjem u znanost.
“Vlada je nabavila 40 instrumenata, koji su hitno stavljeni na epicentralno područje Petrinje i šire okolice. To je, što se tiče znanstvenog poglavlja, vrlo pohvalno i pozitivno”, kazao je.
Ti će podaci narednih godina, rekao je i to, biti vrlo korisni, i to multidisciplinarno, ali Zagreb…:
“U seizmologiju se još uvijek ne ulaže skoro ništa. Imamo jako veliki nedostatak ljudi, tehnički i drugi uvjeti su apsolutno ispod nekog odgovarajućeg nivoa.”
