Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić za RTL je komentirao rast cijena hrane, koje su prema UN-ovoj Agenciji za hranu 30 posto veće nego lani. Navode i kako su cijene naglo skočile u kolovozu te da je najviše poskupio šećer, gotovo 10 posto u odnosu na srpanj, pšenica je poskupila za 8,8 posto, a biljna ulja 6,7 posto. Meso je blago poskupilo, dok su cijene mlijeka i mliječnih proizvoda gotovo iste kao u srpnju.
Na pitanje RTL-a je li to baš opravdano globalnim kretanjima, ili trgovci stvaraju ekstra zaradu, ministar Ćorić kaže da postotke treba shvatiti uvjetno s obzirom na činjenicu da je inflacija u Hrvatskoj po službenim podacima u protekloj godini 2,8 posto.
‘Neovisno o tome, na globalnoj razini, sve su veći poremećaji, i zbog klimatskih promjena o kojima jako puno govorimo u posljednje vrijeme i kojih smo svi svjesni kao društvo, ali i da se na različitim tržištima pojavljuje sve veći broj špekulanata koji cijenama, odnosno, količinama određenih roba uvjetuju povećanja njihovih cijena. Nažalost, Covid koji nas je pogodio globalno, uvjetovao je i prekid i poremećaj globalnih dobavnih lanaca… sve je to utjecalo na negativan trend. Ne bih išao s nekim radikalnim kvalifikacijama, međutim treba imati na umu činjenicu da oni koji idu za profitom u uvjetima u kojima je puno odgovornih u pravilu traže mjesto pod suncem i u pravilu pokušavaju nešto zaradit’, rekao je Ćorić.
Kako obuzdati daljnja poskupljenja hrane, postoji li tu mogućnost neke državne intervencije, dodatnog snižavanja PDV-a na hranu?
‘Kao što znate, mi 2021. kao godinu izlaska iz krize koristimo da prije svega uravnotežimo državne financije i u tom kontekstu ova godina nije za promišljanje o smanjenju poreza na dodanu vrijednost u ovoj kategoriji proizvoda. Međutim, vrijeme koje dolazi, naravno nakon što doživimo 2022. i postignemo povoljne ekonomske rezultate, vrijeme je u kojem se može razmišljati o dodatnom poreznom rasterećenju, pet šest valova poreznog rasterećenja dosada su išli u smjeru i smanjenja poreza na dohodak i na dobit za najveći dio firmi. Porez na dodanu vrijednost za hranu je nešto što se može razmatrati i za 2023. vjerojatno’, odgovorio je ministar.
Na pitanje o poskupljenju građevinskog materijala i obnovi, rekao je da zakon o javnoj nabavi daje mogućnost korekcija cijena, ali ‘odgovornost u ovom konkretnom slučaju je na javnim naručiteljima i firmama koje izvode radove da dokažu, odnosno da u međusobnim razgovorima iskomuniciraju povećanje koje je utjecalo na rast troškova izrade pojedinih projekata’. ‘Mi pratimo situaciju, ako dođe do potrebe da i Vlada reagira uputom prema javnim naručiteljima, poduzet ćemo daljnje korake’, rekao je Ćorić.
Komentirajući izjavu šefa udruge banaka Adrovića da zakon ”neće pomoći ljudima s minusima do 5000 kuna”, rekao je da postoje prešutni minusi kao ‘zona za koju mnogi nisu znali’, a efektivne kamatne stope po njima su znatno veće od ove po dopuštenim minusima.
‘Premijer je bio jasan, mi ćemo upotrijebiti sve instrumente da prije svega ovu anomaliju u sustavu razriješimo, a s druge strane da to učinimo tako da se našim klijentima ni na koji način ne naškodi. Varijanta u kojoj se ljude dovodi pred gotov čin jednostavno ne dolazi u obzir’, napomenuo je Ćorić.
