S obzirom na epidemiju covid-19 svim popisivačima preporučeno je da imaju covid potvrde.
Prvi digitalni popis stanovništva, “bez papira”, u Hrvatskoj počinje u ponedjeljak 13. rujna od kada se građani mogu samopisati putem sustav e-Građani, a u drugoj fazi, od 27. runja na teren izlaze popisivači koji će putem osobnog intervjua popisati one koji se nisu samostalno popisali.
“Ovo je prvi digitalni popis koji se povodi u Hrvatskoj na ovakav način od kada se provodi popisivanje stanovništva. Napustili smo papirnate obrasce, po prvi se puta građanima pruža mogućnost da se samostalno popišu, ne samo sebe nego i sve članove svoga kućanstva”, istaknula je ravnateljica Držanog zavoda za statistiku Lidija Brković.
Naime, putem sustava e-Građani bit će u prvoj fazi građanima omogućeno samopopisivanje.
Prva faza samopopisivanja kroz sustav e-Građani trajat će od 13. do 26. rujna, a druga faza popisivanja kada popisivači izlaze na teren, trajat će od 27. rujna do 17. listopada, navode iz DZS.
Pozivaju sve građane da se samostalno popišu u prvoj fazi samopopisivanja kroz sustav e-Građani.
Građani će tako trebati ispuniti podatke koji se tiču identifikacije, što uključuje, dakako, grad odakle dolaze, ulicu, ali i podatak o broju osoba u stanu.
Što se tiče podataka o osobi, državu tako zanima njezino bračno stanje, vrsta životne zajednice u kojoj živi, broj djece, razlog prisutnosti u mjestu u kojem se nalazi, koliko se dugo u tom mjestu namjerava nalaziti, živi li osoba od rođenja u naselju u kojem je trenutno, odakle se osoba doselila, koji je razlog doseljavanja (rad, obiteljski razlozi, povratak, potres, školovanje…) itd. Tražit će se i podaci o roditeljima odnosno majci. Tako je među upitima i ono o mjestu stanovanja majke u vrijeme rođenja osobe.
Upiti se tiču i onih koji su odsutni, pa anketni listić obuhvaća i temu učestalosti vraćanja u mjesto stanovanja, razloge odsutnosti, ali i namjerava li se osoba vratiti u mjesto stanovanja, koliko je dugo osoba odsutna, koliko dugo namjerava biti odsutna itd.
Podaci o obrazovanju
Zanimat će Zavod i državljanstvo građanina, ali i eventualno drugo državljanstvo, narodnost, materinski jezik, vjera, vjerska zajednica… Tu su i pitanja koja se tiču razine obrazovanja koju je osoba stekla, ali i, recimo, konkretni podaci, poput onih gdje ste pohađali vrtić, školu ili fakultet. Tako se traže, primjerice, točna ulica i kućni broj ustanove.
Što se tiče zaposlenja, popisivači će građane pitati kakav im je položaj od 25. do 31. kolovoza, kao i koje je zanimanje osobe, ali i djelatnost s kojom se bavi te u kojem mjestu radi, kao i kojim sredstvom ide na posao.
Anketni list sadrži i upit oko izvora sredstava za život (prihodi od rada, prihodi od imovine, mirovina…). Također, Državni zavod za statistiku zanima i je li osoba kao civil bila ranjena ili ozlijeđena u vezi s okolnostima iz Domovinskog rata, kao i je li joj netko poginuo ili nestao. Traži se da se popišu te osobe koje su poginule ili nestale. Što se tiče podataka o kućanstvu odnosno stanu, Državni zavod za statistiku pita koja je osnova korištenja stana (privatno vlasništvo ili suvlasništvo, podstanarstvo), ali i koristi li kućanstvo poljoprivredno zemljište te ima li barem jedno grlo stoke.
Koliko soba ima stan, ima li kuhinju
Trebat će i odgovoriti koji je način korištenja stambene jedinice, koliko iznosi ukupna površina stana, koliko ima soba, postoji li kuhinja, kupaonica, vodovodne cijevi i na što su priključene, kako se stan zagrijava itd.
U upitniku su i pitanja o zgradi u kojoj se nalazi stan, pa će trebati odgovoriti i koliko stanova ima zgrada u kojoj se stan nalazi, koji je položaj stana u njoj (podrum, suteren, prizemlje…), koje je godine završena gradnja zgrade…
Treba napomenuti i da kazne za nepopisivanje idu od 2000 do 5000 kuna za fizičke osobe.
524134153-Popisni-upitnik by Ivana Zivko
