“To je nevjerojatan podatak i uvijek se sama iznenadim. Najvitkiji su sjevernjaci, a najdeblji Mediteranci. Trebalo bi biti obrnuto. Mediteranska prehrana naprosto se ne konzumira. Proces westernizacije stigao je na Mediteran. XXL porcije i sve što ide uz to i sjedilački način života s igricama”, kazala je Musić MIlanoović u razgovoru za RTL Direkt.
Kada je u pitanju debljina u samom smo europskom vrhu.
“Nismo baš najgori, dijelimo prvo mjesto s Maltom, ali oni su 1A, a mi 1B i zato smo malo bolji. Imaju više debljine, a mi više prekomjerne tjelesne mase. Debljina nije ničiji izbor. Ima 12 godina da je u časopisu ‘Lancetu’ napisano da je debljina normalan odgovor normalnog pojedinca na abnormalno ‘obesogeno’ okruženje koje te tjera da puno konzumiraš, a manje trošiš.
Mi u Hrvatskoj zapravo živimo u izrazito ‘obesogenom’ (obesity eng. debljina) okruženju koje te tjera da jako puno konzumiraš, a jako malo trošiš. Kultura kretanja je takva da se sve manje krećemo, iako kad stavljamo na vagu puno više unosi unos. Kultura hranjenja je takva da se sve vrti kod nas oko hrane”, rekla je.
Sanja je pojasnila da su najveći problem kod hrvatske odrasle populacije suhomesnati proizvodi.
“Naš najveći problem, kod odrasle populacije, su suhomesnati proizvodi. Sve je socijalno determinirano, i debljina, kao i prehrambene navike. Ali ono što socijalno nije determinirano su suhomesnati proizvodi. Bez obzira imate li mala ili velika primanja, niže ili visoko obrazovanje, oko 67 do 70 posto odraslih svaki dan konzumira suhomesnate proizvode”, istaknula je.
Teško se zdravo hraniti u doba inflacije
Sanja je prokomentirala izjavu španjolske kraljice Leticije “da je pretilost simptom nejednakosti, odnosno siromaštva”.
“To je izrazito socijalno determinirano, najveći udio problema debljine je kod najmanje obrazovanih i s najmanjim prihodima, a problem je najmanji kod bogatijih i kod višeobrazovanih.”
Musić Milanović dala je i savjet kako se zdravo hraniti u doba inflacije.
“Teško. Ali to je problem koji moramo sveobuhvatno rješavati. Mjere fiskalne politike su iznimno važne, oporezivanje namirnica koje imaju preveliki udio šećera, soli”, kazala je i istaknula da to ne radimo u dovoljnoj mjeri.
“Nažalost, ne. To nije jednostavno za riješiti. Da to može riješiti resor zdravstva, već bi se to riješilo. Nismo mi izoliran slučaj, otok u Europi. Problem postoji u svi zemljama, posebno mediteranskim. Mene kao suprugu predsjednika, nekako me se bolje čuje pa da onda to iskoristim za nešto dobro. Ako se mene bolje čuje, vjerojatno se bolje čuje i prvu damu bilo koje druge zemlje. Pitala sam Svjetsku zdravstvenu organizaciju s kojom blisko surađujem da probamo organizirati samit i malo priču dići na višu političku razinu. To nije problem samo zdravstvenog resora.”
‘Debljina je skupa stvar’
“Donijeli smo Zagrebačku deklaraciju, koja je prošla kroz 53 zemlje i usuglašavanje u tim zemljama. Time je to postao dokument prihvaćen u tim zemljama. Uvijek kažem da dok ministar financija ne osvijesti da je debljina skupa stvar i dok ne krene ulagati u prevenciju debljine, brojnim aktivnostima u raznim resorima, multisektorski, dotle teško ćemo to zaustaviti”, istaknula je.
Sanja je prokomentirala Vladino zamrzavanje cijene ulja, šećera, brašna, carskog mesa i mljevene svinjetine. “To je osnovni paket”, rekla je, a na pitanje je li trebalo zamrznuti cijenu riže i kelja, odgovorila je:
“Ja bih. I voća i povrća. Time se šalje poruka kako bi prehrana trebala izgledati. Fiskalne mjere ne mogu biti izolirane, one također šalju neku poruku. Recimo kako bi trebao izgledati zdrav tanjur? Ja možda neću reći najbolji primjer, ali dat ću dva – možda netko može smisliti bolji. Ne mora nužno biti zdrava prehrana jako skupa. Recimo, kilogram srdela. Znam da ne mogu svi doći do srdela i da postoji lovostaj. Ali kad ih ima, kilogram je duplo jeftiniji od pizze. Mi u Hrvatskoj imamo zdravstveno ispravnu vodu, pa idemo je piti.
Sigurno je jeftinije od zaslađenog napitka koji možemo kupiti. Brojne mjere koje se se danas na brzinu spomenule ušle su u Zagrebačku deklaraciju koja je zajednički dokument za sve zemlje u Europi. Ovim sam namjerno stavila broš koji je simbol slova ‘O’, kao obesity ili debljina na engleskom. Broš su nosile prve dame. One su imale žute kravate, to je boja prevencije debljine. O kao mreža, krug na europskoj razini. Samo ako udružimo snage, svi resori, a to se može tek kad postoji politička volja i kad se cijela priča digne na međuresornu razinu, onda ćemo moći napraviti pomak.”
