Ravnatelji bolnica pripremaju se za ponovni prelazak na režim bez hladnog pogona
Povećanje dnevnih brojeva novozaraženih počelo se odražavati na bolnice. U nedjelju su na bolničkom liječenju bila 982 pacijenata, čak 51 više nego dan ranije, stoga se očekuje da će se tijekom ponedjeljka prijeći psihološka, ali i za sustav opterećujuća brojka od 1000 covid-pacijenata. U danima silazne putanje broj pacijenata u bolnicama smanjio se na malo više od 700, a na respiratorima je tada bilo oko 60 pacijenata. Brojevi rastu, a i broj najtežih pacijenata na mehaničkoj ventilaciji uskoro će prijeći 100 jer ih je u nedjelju bilo 90.
Da nas je zahvatio treći val, upozorava i ravnatelj KB Dubrava, Ivica Lukšić. “Opet imamo veći prijem bolesnika od onih koje otpuštamo. Trenutno se u bolnici liječi 147 pacijenata i na dnevnoj razini vidimo povećanja. Naravno, još nismo blizu onog broja pacijenata koliko smo ih imali u studenom i prosincu, a maksimalan broj hospitaliziranih u našoj ustanovi bio je 530”, rekao je za Jutarnji list Lukšić, dodajući da je u najboljim danima bilo 115 pacijenata.
Lukšića posebno zabrinjava činjenica da bolnicu pune sve mlađi pacijenti koji su mahom pozitivni na tzv. britanski soj koronavirusa, a za koji je dokazano da se brže širi. “Primjećujemo razlike u odnosu na prethodna dva vala. Dakle, dobna granica hospitaliziranih se snizila. Sve je više onih koji su u pedesetim godinama, a imamo i mlađih pacijenata, oko 40 godina. Također, ono što nas zabrinjava nagla su pogoršanja zdravstvenog stanja. Praktički imate pacijenta koji je ujutro dobro, a stanje se rapidno pogorša do te mjere da je navečer priključen na respirator”, rekao je.
No, ono što Lukšića posebno zabrinjava jest činjenica da bolnicu pune sve mlađi pacijenti te da se mahom razbolijevaju od tzv. britanskog soja, za koji je dokazano da se širi brže, a novija istraživanja navode da ima i veću smrtnost.
– Primjećujemo razlike u odnosu na prethodna dva vala. Dakle, dobna granica hospitaliziranih se snizila. Sve je više onih koji su u pedesetim godinama, a imamo i mlađih pacijenata, oko 40 godina. Također, ono što nas zabrinjava nagla su pogoršanja zdravstvenog stanja. Praktički imate pacijenta koji je ujutro dobro, a stanje se rapidno pogorša do te mjere da je navečer priključen na respirator – govori Lukšić. Ipak, primjećuje da je manje smrtnih slučajeva, a to povezuje s činjenicom da se velik dio starije populacije cijepio, pa ne razvijaju teške oblike bolesti.
– Činjenica je i da se mlađa populacija uspješnije skida s respiratora i ima bolje ishode liječenja, ali tu sad imamo probleme postcovida, koji je u sve većoj mjeri prisutan. Moram još naglasiti da među tom mlađom populacijom imamo sve više onih bez poznatih komorbiditeta, što prije nije bio slučaj – zaključuje Lukšić.
Strma krivulja
I Vili Beroš, ministar zdravstva, nije zadovoljan uzlaznim rastom epidemiološke krivulje.
– To nam jasno pokazuje da je došlo do određenog opuštanja građana. Koliko će krivulja novozaraženih i hospitaliziranih biti strma, ovisi samo o nama samima. Dominacijom britanske varijante virusa, dosadašnja pravila igre se mijenjaju. Sve više mladih bez kroničnih boljki završava na respiratorima. Posebno apeliram na mlade da izdrže još neko vrijeme i misle na svoje zdravlje, kao i zdravlje svojih roditelja, djedova i baka – navodi Beroš i dodaje kako može razumjeti da dug period mjera predstavlja psihološki i financijski teret, ali ne razumije da smo spremni u nekoliko tjedana poništiti sve dobro što smo učinili.
– Želimo li vratiti normalne životne i radne uvjete te osigurati uspješnu turističku sezonu, moramo se uozbiljiti i, uz provedbu cijepljenja, poštovati mjere. To je jedini put do izlaska iz epidemije – apelira Beroš.
Da se pripremaju na najcrnje scenarije, kaže nam i ravnatelj KBC-a Sestre milosrdnice Mario Zovak, koji je za danas sazvao krizni stožer bolnice kako bi raspravili sve moguće scenarije.
– Brojevi rastu i ako se ovako nastavi, za desetak dana možemo očekivati veće probleme. To će značiti da ćemo opet morati smanjiti hladni pogon, a morat ćemo pripremiti i sve naše odjele za covid koje smo imali. Dakle, covid-dvorane i sve ono što je bilo aktivno krajem godine – govori Zovak.
Također, sastaje se i tim koji je vodio improviziranu bolnicu u Areni Zagreb kako bi se vidjelo koliko je vremena potrebno da se sve što bude potrebno stavi u funkciju.
– Kao što znamo, s popravljanjem epidemiološke situacije Arena je stavljena u mirovanje. Sada se moramo pripremiti i vidjeti koliko je vremena potrebno da ju se stavi u funkciju, 24 ili 48 sati, ako situacija bude to zahtijevala – pojašnjava Zovak.
