Ministar kaže kako će se u novome paketu mjera pomoći potpore distribuirati prema onima kojima su najpotrebnije
Inflacija u Hrvatskoj nije više izazvana rastom cijena energenata i hrane, već se proširila na gotovo sve proizvode i usluge, piše Novi list.
Jasno je da inflaciju više samo ne uvozimo, već i kreiramo, a posebno se to vidi u turističkom sektoru gdje su cijene smještaja i ugostiteljskih usluga, prema onome što je zabilježio i HNB, porasle za 30 do 40 posto.
Promet je porastao, ali ne kao rezultat povećanog broja dolazaka, nego značajno povećanih cijena, dijelom i stoga što su ljudi za odmor, putovanja i zabavu nakon pandemijske stege spremni platiti više.
Tako su usluge opet neprikosnoveni »driver« rasta, pogotovo u Hrvatskoj, gdje se očekuju znatno veći prihodi od turizma. No, to je za one koji su spremni i mogu platiti više, dok snažna inflacija najviše pogađa građane s najnižim primanjima.
Najviše trošimo na hranu, a cijene su u trgovačkim lancima iz dana u dan sve više. Ljudi su krenuli sve više kupovati na akcijama, a cijene se stalno mijenjaju. Neka su prodajna mjesta već krenula s dvojnim iskazivanjem cijena, a do 5. rujna to će morati svi.
Još nas čeka i preračunavanje u euro, koji će, kada se bude uveo 1. siječnja 2023., vjerojatno ipak utjecati da će se dio proizvoda i usluga zaokruživati na više.
“Ekonomisti apeliraju da ne bi trebalo povećavati plaće jer to može izazvati inflatornu spiralu kakve se neki možda još sjećaju iz bivše države, gdje su rasle cijene, pa onda plaće da uhvate cijene pa opet cijene i tako unedogled. No, inflatorna spirala se zarotirala i moguće je da ćemo se razdoblja stabilnih cijena još dugo sjećati s nostalgijom.”
Hrvatska je već sada prepuna stranaca pa se trgovački lanci nadaju većem prometu, no to će iskriviti sliku te bi naše građane, koji žive od hrvatskih plaća, moglo baciti na rub siromaštva. Radnicima pak plaće ostaju iste, a cijene osnovnih namirnica veće su i za 30 posto.
Realne plaće ove su godine naime prvi put pale nakon duljeg vremena. U novom paketu mjera pomoći, kaže ministar, potpore će se distribuirati prema onima kojima su najpotrebnije, no ogradio se odmah da se fiskalni prostor mora čuvati uslijed najava mogućeg usporavanja rasta.
Nije međutim do kraja isključio ni limitiranje cijena prehrane. Očito je da vremena koja dolaze neće biti lagana.
Monetarni vakuum
Što je najteže, teret borbe protiv inflacije zasad će zaista morati podnijeti fiskalna politika, jer monetarna, da bi se prilagodila procesu ulaska u eurozonu, još i otpušta rezerve banaka, povećava viškove likvidnosti, što Vujčić, da ne uvodimo euro, vjerojatno u ovom trenutku nikad ne bi radio.
Po svim ekonomskim pravilima i zakonitostima, monetarna politika sada bi trebala zatezati, hladiti ekonomiju, što će ECB, koji je praktički naša nova središnja banka, uskoro i početi raditi.
No, što se ustvari dogodilo u hrvatskom monetarnom prostoru? Trenutačno je on u svojevrsnom vakuumu, jer još nema direktnog prijenosa iz eurozone (koja ionako sporo podiže kamate), a ni HNB više nije suveren.
Vujčić je sam pozivao ECB da što prije digne kamate jer je nepojmljivo da uz ovoliku inflaciju još ima negativnu ključnu stopu, a sada mora otpustiti novac, u uvjetima galopirajuće inflacije od 12 posto.
Banke u Hrvatskoj stoga su u jedinstvenom položaju da im se novac sada još i oslobađa, i zato je guverner rekao da nema razloga da dižu kamate, bez obzira što rast kamata svugdje kreće.
To oslobađanje novca bankama u Hrvatskoj koje im omogućava da ne dižu kamate (iako su se bankari već »ustobočili« i kažu da će ipak povećavati) stvarno je posljedica ulaska u eurozonu, ali ne njene strukturne monetarne politike nego jednokratno i tehničko usklađivanje razine rezervi koje su kod nas uvijek bile visoke i zbog tečajnog rizika koji uskoro nestaje.
EU-zemlje koje su odlučile da još neće ući u eurozonu, dižu već kamate, što je lošije za dužnike, no kamata je cijena novca i ima svoju funkciju.
Ono što bi kod nas bilo najgore da se desi je da ljudi koji nemaju novca ni da kupe osnovne namirnice posegnu za još uvijek jeftinim kreditima da spoje kraj s krajem.
