Branko, mještanin Garjaka kraj Vrlike, boluje od opstruktivne kronične bolesti pluća zbog čega je 16 sati dnevno ovisan o kisiku. Automobil nema i posve je sam u selu od četvero ljudi, mahom starijih. Ni kisik ni pumpice uvijek ne pomažu, pa je primoran zvati Hitnu pomoć gdje je dobro znan pacijent, kaže. 4. lipnja zauvijek će mu ostati urezan u pamćenje.
“Nažalost bio je doktor, ja mu ne znam ni ime ni prezime, niti me zanima. Rekao mi je dat ćemo ti Solu-Medrol i bit će ti dobro. Nažalost, ja znam da mi od toga neće biti dobro, šutio sam, računam – bit će. Dao mi ga je i otišli su ća.”
Stanje mu se samo pogoršavalo. U teškim bolovima čekao je jutro i opet zvao Hitnu, ispričao nam je.
“Dolazi mi Hitna, ponovno i isti liječnik koji mi kaže ovdje za ovim mojim stolom, ja ti neću dati aminofilin. Ja ga molim, preklinjem da mi ga da. Ne, ja ti neću dat, ja sam doktor. I ja mu na to odgovorim, citiram: doktore, svi mi to daju kad dođu i ja se povratim. Neka ti drugi daju, ja neću. Daju ti ga samo da te skinu s neke stvari”.
Nakon toga proveo je 16 dana na intenzivnoj u splitskom KBC-u. Zbog spomenutog je liječnika triput slao dopis Ministarstvu zdravstva i zahtijevao inspekciju. Do dana današnjeg nitko mu se nije obratio.
“Da je tad inspekcija došla i pročešljala hitnu medicinsku pomoć, sad ne bi pokojni Matijanić bio pod zemljom, nego bi se drugačije gledalo na to”.
Gleda se – ali prekasno, barem za Matijanića. Izvidi još traju. U međuvremenu ministar Vili Beroš demantirao je medijske napise o nestašici lijekova za liječenje oboljelih od Covida za koje su Matijaniću u splitskom KBC-u rekli da ih nema u Hrvatskoj. HUBOL ga je nešto kasnije ponovno demantirao s tvrdnjom da remdesivira ima još samo za 80 Covid bolesnika.
“Praksa je među bolnicama da u slučaju trenutnog nedostatka određenog lijeka međusobno ustupaju lijek prema trenutnim potrebama u određenoj ustanovi, posebno kada je riječ o pacijentima oboljelim od korone, tako da nema ni jednog opravdanog razloga da bi bilo koja bolnica bila uskraćena za određeni lijek”, poručili su iz Ministarstva zdravstva.
I udruge za zaštitu prava pacijenata kažu da im se često javljaju zaposlenici hitne. Kažu da ne mogu pokriti sve zahtjeve na koje ih se šalje.
“Problem je i za njih ako se ne stignu niti na sekundu odmoriti između dvije intervencije jer postoji mogućnost da svoj posao ne naprave adekvatno. Za to je naravno odgovorno vodstvo i netko tko je menadžer, da zna dobro upravljati hitnim intervencijama”, navodi Jasna Karačić iz Udruge za zaštitu prava pacijenata.
