Dan pošto je Vijeće Evropske unije odobrio sedmi paket sankcija Rusiji, vlada te države je ažurirala i proširila spisak zemalja koje smatra neprijateljskim i koje, kako se navodi na sajtu Vlade Rusije, “vrše neprijateljske akcije protiv ruskih diplomatsko-konzularnih predstavništava u inostranstvu”. Na listi su se sada našle i zemlje iz regiona Hrvatska i Slovenija, ali i Grčka, Danska i Slovačka.
Vlada Rusije je donijela uredbu radi sprovođenja ukaza predsjednika Rusije Vladimira Putina iz aprila 2021. godine „O primjeni mjera za uticaj (protiv) neprijateljskih akcija stranih država“.
“Popis koji je utvrdila vlada nije konačan i može se proširiti s obzirom na daljnja neprijateljska djelovanja država, usmjerenih protiv ruskih predstavništava u inozemstvu’, navodi se u priopćenju Vlade objavljenom na ruskom Telegramu. Dekret je potpisao Mihail Mišustin, priopćila je u petak tiskovna služba ruske vlade.
Na listi neprijateljskih država Rusije od ožujka se nalazi i Europska Unija, Velika Britanija, Ukrajina, Crna Gora, Švicarska, Albanija, Andora, Island, Lihtenštajn, Monako, Norveška, San Marino, Sjeverna Makedonija, Japan, Južna Koreja, Australija, Savezne Države Mikronezije, Novi Zeland, Singapur i Tajvan. Sjedinjene Američke Države i Češka na listi se nalaze još od ožujka 2021.
Još u lipnju 2018. ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je zakon kojim je ovlastio vladu da uvede protumjere protiv zemalja za koje se utvrdi da su sudjelovale u “neprijateljskim” akcijama protiv Rusije. Navedene protumjere uključivale su ograničenja uvoza i izvoza, suspenziju ili prekid međunarodne suradnje ili privatizaciju državne imovine. Rani nacrti popisa uključivali su čak deset zemalja, ali na konačnoj listi koja je izašla u ožujku 2021. bile su samo dvije države: Sjedinjene Države i Češka.
Nakon invazije na Ukrajinu broj država koje su se našli na popisu znatno se proširio, a posljednjim dekretom kao neprijateljska država specificirana je i Hrvatska, premda je praktička kao članica EU-a na listi još od ožujka. Vjeruje se da ovim činom Rusija želi dodatno naglasiti kojim državama u EU-u posebno zamjera njihove političke odluke.
Dužnici iz zemalja koji su se našli na popisu neprijateljskih zemlja morali su otvoriti poseban bankovni račun u ruskoj banci za primanje isplata u ruskoj valuti, rubljima, umjesto u nekoj drugoj međunarodnoj valuti. Osim toga, svi novi korporativni poslovi između ruskih tvrtki i subjekata u zemljama s popisa neprijateljskih zemalja morali su potražiti odobrenje vladine komisije.
