Hrvatski građani koji se griju na plin plaćat će 25 posto skuplju cijenu plina najkasnije 2026., dokad bi se na plinsko grijanje trebala uvesti renta na stakleničke plinove, piše u ponedjeljak Jutarnji list.
Taj scenarij navodi se u sklopu nedavno objavljene energetske strategije Europske komisije “Fit for 55” ubrzanog izbacivanja fosilnih goriva iz prometa i gospodarstva, ali i iz zgradarstva koje je, što je manje poznato, jedan od najvećih “pošiljatelja” CO2 u atmosferu pa samim tim i zagađivača.
“Ideja Europske unije je ukinuti sasvim grijanje na plin do 2050. i u tom smjeru ide prijedlog Europske komisije, a planira se da će stupiti na snagu 2026.”, kaže Neven Duić s Katedre za energetska postrojenja i energetiku zagrebačkog Fakulteta strojarstva i brodogradnje za Jutarnji list.
Duić kaže kako su to u ovome slučaju kućanstva koja imaju plinske bojlere.
“Veliki potrošači, poput proizvođača električne energije, već su u obvezi kupovati prava na emisiju CO2 u atmosferu. To, među ostalim, znači da mali potrošači koji se, primjerice, griju na električnu energiju, već plaćaju naknadu za emitiranje CO2 pa su diskriminirani u odnosu na potrošače koji je ne plaćaju jer se griju na plin”, napominje.
Izračun Europske komisije o potrebi povećanja cijene prirodnog plina za 25 posto za hrvatske potrošače koji se griju na plin nalazi se u prijedlogu izmjena pravila trgovanja dozvolama za emisije ispuštanja štetnih plinova u atmosferu. Taj je prijedlog dio dokumenta “Fit for 55” i u njemu se, među ostalim, raščlanjuju cijene, izražene u eurima za zemlje eurozone i preračunate u eure za ostale članice, koje kućanstva članica Unije plaćaju za grijanje na plin.
Prema tome izvoru, hrvatski građani trenutačno plaćaju grijanje pet centa po kilovatsatu, a plaćat će gotovo devet centa kada se uvede renta na stakleničke plinove na plin. “Kad je u pitanju povećanje cijene prirodnog plina za male potrošače ili građane koje se iznosi u spomenutome prijedlogu Europske komisije, ono je pravljeno na bazi cijene od 48 eura za tonu emisije CO2. S druge strane, cijena emisijske jedinice CO2 trenutačno je 57 eura, no cijena u nastupajućem razdoblju može biti niža, ali i viša od sadašnje”, napominje Neven Duić.
U čak četirima članicama Unije poskupljenje iste usluge kada se uvede spomenuti namet na ispuštanje CO2 u atmosferu bio bi, prema izračunu EK, i više od 30 posto. Riječ je o Mađarskoj, Rumunjskoj, Litvi i Latviji, a veći udar na potrošače, od scenarija za Hrvatsku, sprema se i u Bugarskoj, gdje Komisija predviđa rast cijena grijanja na plin za 26 posto.
