Dosad smo potrošili 200 milijuna eura, kupili 415 vozila, 2 helikoptera, 94 broda, “ulovili” 250 terorista
Hrvatska očekuje da bi njezino članstvo u schengenskom prostoru moglo doći na dnevni red za vrijeme slovenskog predsjedanja EU u drugoj polovici ove godine, izjavio je u ponedjeljak premijer Andrej Plenković.
Hrvatska je ulaskom u članstvo EU 1. srpnja 2013. godine ispunila strateški cilj, ali je istodobno otvorila dva nova kako bi se zaokružila integracija. Prvi je ulazak u Europsku monetarnu uniju, odnosno preuzimanje eura kao valute. Drugi je ulazak u Schengenski sporazum.
To samo pokazuje koliko je Hrvatska već sada bitan čimbenik sigurnosti Schengena i cijele Unije, a ta će se uloga Hrvatske dodatno jačati njezinim članstvom u Schengenu
Hrvatska je 1. veljače završila sve predmete oko ulaska u Schengen, a zadnji je bio nadzor vanjske granice. Granica Hrvatske prema Srbiji, BiH i Crnoj Gori duga je 1195 kilometara i najduža je vanjska granica – koju čuva jedna članica Europske unije.
U sklopu ispunjavanja svih preporuka u području nadzora vanjske granice provedene su brojne mjere koje su se odnosile na povećanje broja graničnih policajaca za nadzor granice i njihovo osposobljavanje, nadogradnju svih kapaciteta za zaštitu granice te njezino tehničko opremanje.
U provedbu tih mjera, Ministarstvo unutarnjih poslova uložilo je više od 200 milijuna eura iz raspoloživih fondova Europske unije, a najveći dio tih sredstava uložen je upravo u tehničku opremu za nadzor granice. Među ostalim je nabavljeno 415 novih osobnih, terenskih i gospodarskih vozila, 22 multifunkcijska vozila tzv. schengenski autobusi, dva helikoptera AW 139, 94 broda za nadzor rijeka i mora, nekoliko stotina stacionarnih dnevno-noćnih kamera, više od sto ručnih termovizijskih kamera, 18 dodatnih dresiranih pasa itd.
Osim toga, golema su sredstva uložena i u razvoj informacijskog sustava. Članstvo Hrvatske u schengenskom prostoru uvjet je za potpuni pristup informacijskim sustavima koji se uvode na europskoj razini (EES, ETIAS i ECRIS-TCN) i njihovu interoperabilnost s postojećim informacijskim sustavima (SIS, VIS i Eurodac). Hrvatska kao zemlja koja nije članica Schengena u ovom trenutku samo dijelom može koristiti te sustave.
No i to “krnje” korištenje sustava pokazalo se učinkovitim. Prema podacima MUP-a, samo u prošloj godini Hrvatska je izvršila više od 226 milijuna provjera u SIS-u, po čemu je peta država članica EU.
Terorističke prijetnje
U okviru tih provjera ostvarila je 9000 pogodaka, a na temelju hrvatskih upozorenja u SIS-u, druge države članice ostvarile su 1356 pogodaka – odnosno pronašle su navedeni broj osoba, vozila, oružja i drugih premeta za kojima se traga.
K tome je Hrvatska u 2020., navode u MUP-u, prijavila 250 pogodaka za osobe povezane s terorističkom prijetnjom za koje su druge države članice unijele upozorenje u SIS. To samo pokazuje koliko je Hrvatska već sada itekako bitan čimbenik sigurnosti Schengena i cijele Unije, a ta će se uloga Hrvatske dodatno jačati njezinim članstvom u Schengenu, piše Jutarnji list.
