Mišja groznica virusna je bolest koja ostavlja ozbiljne posljedice na ljudsko zdravlje. Izvor zaraze mišoliki su glodavci, a osoba se najčešće zarazi boraveći u prirodi. Za zarazu je dovoljan i udah onečišćene prašine zbog čega nadležne institucije pozivaju građane na oprez.
Stoplijim vremenom počela je i sezona češćih boravaka na otvorenom, u prirodi. Samim time povećala se i mogućnost da naletite na miševe nositelje virusa mišje groznice. Šuma je njihovo prirodno stanište, ali zbog blage zime i obilja hrane povećao se broj miševa i voluharica. Da bi se smanjila mogućnost zaraze, potrebno je pridržavati se mjera zaštite, piše HRT.
– Ne sjediti izravno na tlu, ostavljati hranu i piće da dođe u kontakt s njihovim izlučevinama, ne treba piti vodu iz potoka, i ako se pridržavate tih osnova, neće doći do zaraze mišjom groznicom, objašnjava Dragan Turk, stručni voditelj u NP Risnjak.
Na području Gorskog kotara zabilježeno je 20-ak slučajeva mišje groznice. Ali, prema podacima NZJZ-a, slučajevi su zabilježeni i u okolici Karlovca, Zagreba, u Zagrebačkoj te Brodsko-posavskoj županiji.
– Mi ih ne možemo suzbiti kemijskim preparatima prvenstveno zbog toga što su Hrvatske šume potpisnice europskog certifikata koji zabranjuje bilo kakav unos kemije, a s druge strane ne mogu se suzbiti niti klopkama jer ih i tada morate fizički ukloniti. Tako da zapravo ostavljamo prirodi da to rješava, kaže Ivana Pečnik Kastner iz Uprave šuma Podružnica Delnice.
No nije šuma jedino mjesto gdje se možete zaraziti. Maske i rukavice poželjne su i dok čistite podrum i tavan jer za zarazu je dovoljan udah.
“Nakon inkubacije koja traje 7 do 10 dana pojave se prvi simptomi bolesti – obično temperatura praćena bolovima u lumbalnom dijelu i to predjelu bubrega. Netko može čak završiti na dijalizi dan, dva nakon čega se funkcija bubrega smiri”, rekla je za HRT epidemiologinja dr. Marinka Kovačević iz Doma zdravlja Delnice.
