Predsjednik Vlade Andrej Plenković predstavio je danas, zajedno s potpredsjednikom Vlade i ministrom financija Zdravkom Marićem i ministrom gospodarstva i održivog razvoja Tomislavom Ćorićem, prijedlog zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj te smjernice za prilagodbu gospodarstva u procesu zamjene hrvatske kune eurom.
Podsjetio je na ulazak u EU i referendum kojim je hrvatski narod potvrdio ulazak u EU.
“Schengenski prostor i europrostor su jedine dvije dublje integracije u koje Hrvatska treba pristupiti. Godina 2022. je godina odluka i o jednom i o drugom”, poručio je premijer.
“Mi smo 2017. pokrenuli javnu raspravu o uvođenju eura, nakon nekoliko mjeseci je vlada usvojila tu strategiju. Zašto Hrvatska pristupa europodručju? Mi smo visoko eurozirana ekonomija”, rekao je navodeći da 70 posto prihoda u turizmu dolazi od turista iz država članica. Napomenuo je i da je dio oročne štednje i kredita vezano uz euro.
“I štednja i krediti i robna razmjena i prihodi od turizma su vezani uz europodručje”, poručio je Plenković.
Govorio je i o zakonu o uvođenju eura kao službene valute u Hrvatskoj. “Cilj je da prilagodba ide nesmetano i da se omogući funkcioniranje gospodarstva, da se građani informiraju na vrijeme i da očekivani ulazak u europodručje bude obavljen na korektan i pravilan način.”
“Za godinu dana jedino platno sredstvo u Hrvatskoj bit će euro”
Naveo je da će se za godinu dana u Hrvatskoj plaćati u eurima.
“Danas godinu dana – 17. sječnja jedino platno sredstvo u Hrvatskoj je euro. To je vrlo važno da shvatimo brzinu okončanja ovog procesa. Danas godinu dana kad budemo išli u dućan plaćat ćemo isključivo eurima”, rekao je.
“Prihvaćanjem eura sve što je u kunama u bankama će se automatski pretvoriti u eure, riječ je o automatizmu”, kazao je Plenković.
“Građani mogu besplatno zamijeniti novčanice i za pet godina”
Govorio je i isticanju cijena u eurima i kunama.
“Cijene će još godinu dana, cijelu 2023. biti istaknute i u kunama i eurima”, dodao je, navodeći da će dvostruko isticanje cijena početi u rujnu ove godine i trajat će i cijelu sljedeću godinu.
Oni koji to ne učine ili zaborave na neki novac koji imaju negdje doma, moći će ga u bankama, Fini i pošti zamijeniti za eure cijelu 2023. godinu bez naknade. I idućih pet, 10 godina, zauvijek, nije bitno kada, će ga moći zamijeniti, ali samo u HNB-u, također besplatno – rekao je premijer.
Ministar Marić je objasnio kako je maksimalni iznos novčanica ili kovanica za zamjenu po transakciji 100 novčanica ili kovanica, a više od toga ide uz mogućnost naknade. I dalje vrijedi pravilo da se do 75.000 kuna može baratati u gotovom novcu, a iznad toga treba položiti na račun, a to vrijedi i kod konverzije kuna u euro.
Zakon će u saborsku raspravu u dva čitanja, a njegovo usvajanje očekuje se u travnju.
– Pri izradi ovoga Zakona konzultirani su zakoni drugih članica, poglavito novijih, krenuvši od Slovenije, Slovačke, Litve, Latvije i Estonije – rekao je Marić istaknuvši da je Zakon vrlo pitak te da se u javnom savjetovanju nadaju dobiti još prijedloga kojima će ga dodatno poboljšati.
– Iznosi navedeni u kunama, u pravnim instrumentima, po zakonskim propisima i registrima od datuma uvođenja eura smatrat će se iznosima u eurima, uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje – rekao je Marić dodavši kako se uzima tečajni mehanizam prema kojem je jedan euro 7,5340 kuna, ali da je moguća blaga fluktuacija, koja će biti poznata nakon odluke Europskog vijeća u srpnju.
– No, prema sadašnjem iskustvu drugih zemalja, taj se paritet nije mijenjao. Sve cijene se s njim korigiraju i onda imamo jednostavnu matematičku operaciju zaokruživanja na dvije decimale. Ako je treća decimala manja od pet, druga decimala ostaje, a ako je treća decimala jednaka ili veća, druga decimala se povećava za jedan – objasnio je.
Izuzeća od prikazivanja dualnih cijena
Od 5. rujna će dualno prikazivanje cijena biti obavezno, istaknuo je Marić, a dobrovoljno trgovci mogu krenuti već i ranije.
To je obveza za prodaju i na internetu, a iznimka za prikazivanje dualnih cijena bit će automati, primjerice za vodu i slatkiše, štandovi na tržnicama, prigodne prodaje, prodaja obiteljskih gospodarstva, prodaja na kioscima… Također, dualne cijene se neće morati prikazati na taksimetrima, kao ni na stupovima benzinskih postaja gdje su prikazane cijene goriva. No, svi oni će morati na računu iskazati dualnu cijenu, naglasio je Marić, a ova izuzeća su odabrana jer bi za njih uvođenje takvog prikaza bio preveliki neopravdani trošak.
Poslodavci također moraju dualno prikazati iznos neto plaće
Obvezu dvojnog iskazivanja imat će i poslodavci. Morat će dvojno iskazati ukupan iznos isplaćen radniku na račun. A od datuma uvođenja eura, dakle od 1. siječnja iduće godine, pružatelji platnih usluga neće smjeti izvršavati platne transakcije u kunama. Dakle, banke su transakcije temeljem uplatnica dužne izvršavati u eurima.
Porast cijena zbog uvođenja eura?
Na pitanje kako će građani izdržati povećanje cijena zbog uvođenja eura, pogotovo uz inflaciju i rast cijena energenata, Marić je odgovorio kako se ljudi fokusiraju na negativne stvari kod uvođenja eura, kao što je bilo i u drugim zemljama.
– Strah od dodatnog pritiska na porast cijena, zaokruživanje na više i efekt na inflacije, je uvijek onaj koji naglašavan kao najvažniji i najveći – rekao je Marić dodavši kako su radili analize na primjeru zemalja članica EU-a.
– Pokazalo se na ovih sedam zemalja, koje su zadnje uvele euro, da je taj efekt bio jednokratan, u prvoj godini, na prosječnoj razini od 0,2 postotna boda. U međuvremenu, zadnjih nekoliko mjeseci, svi smo suočeni s ubrzavanjem inflacije. Naša očekivanja su da će doći do nastavka ubrzanja inflacije, kao i u prvim mjesecima ove godine, ali da će onda krenuti i ispuhivanje – rekao je istaknuvši kako je istina da nisu bile ovakve stope inflacije kad su ove zadnje zemlje uvodile euro.
– No, kako bilo, po istim principima ćemo se i mi voditi, sve učiniti da jednostavno tog neopravdanog povećanja cijena ne bude, da lovaca u mutnom ovaj put ne bude… Sam pojam neopravdanog povećanja nije lako definirati i kontrolirati, ali zato smo svi tu – rekao je.
‘Ako netko diže cijene, odite kod nekog drugog’
Guverner HNB-a Boris Vujčić poručio je da u slučajevima neopravdanog dizanja cijena država može intervenirati samo tamo gdje ne postoji konkurencija. Tamo gdje ona postoji, u slučaju raznih trgovačkih lanaca, ne. U tom slučaju bi građani one koji neopravdano dižu cijene trebali kazniti odlaskom kod njihove konkurencije.
– Najbolja prevencija dizanja cijena je konkurencija i zato moramo poticati konkurenciju na sve moguće načine. Ako vidite da netko diže cijene, za koje znate kolike su bile u kunama, odite kod nekog drugog, netko drugi neće. Odite, birajte one koji vam nude niže cijene, to je najbolja zaštita od rasta cijena – rekao je.
Govoreći o inflaciji, Vujičić je istaknuo kako je trošak na inflaciju možda i najveći.
– Mi držimo tečaj fiksnim već od 1993., 1994. godine, ne možemo aktivno koristiti tečaj kod inflacije. Ne možemo dopustiti ni da depricira ni da apricira, nemate izbora, morate držati taj tečaj fiksnim. Što se tiče inflacije, imamo primjere iz drugih zemalja da je inflacija porasla od 0.2 do 0.4 posto. Ove godine to neće biti veliko, kod nas je inflacija iz drugih razloga – rekao je guverner dodajući da će učinak uvođenja eura na inflaciju ove godine biti manji od deset posto.
Obzirom da će građani sad stavljati veliku količinu gotovine u banke radi konverzije u euro, Vujčić je rekao da očekuje da će građani u banke sad staviti oko 36 milijardi kuna.
