“Mi smo ovom procesu pristupili vrlo strukturirano, pažljivo, smatramo da ćemo sve obaveze koje smo preuzeli ulazom u tečajni mehanizam ispuniti na vrijeme”, istaknuo je premijer.
Vjerujem da ćemo biti spremni za ulazak u euro područje 1. siječnja 2023. godine. Naš je cilj da taj boravak u europskom tečajnom mehanizmu dva bude dvije i pol godine, od 10. srpnja 2020. do 1. siječnja 2023.”, poručio je Plenković.
Na 11. sjednici Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj, na kojoj je bio i potpredsjednik Europske komisije za gospodarstvo Valdis Dombrovskis, Plenković je podsjetio kako je strateški projekt Vlade ulazak u šengenski prostor, u koji se želi ući tijekom 2022. i za koji su ispunjeni uvjeti, te ulazak u europodručje.
U tom procesu ulaska u europodručje imamo čvrstu podršku EK, Europske središnje banke, rekao je.
Na početku sjednice uvodno se obratio premijer Plenković. “Razgovarat ćemo o napretku priprema Hrvatske za uvođenje eura kao naše valute. Osim članica i članova Vlade koji su uključeni u pripremu eura ovdje su i naši socijalni partneri, predstavnici poslodavaca, sindikata, Hanfe, državnog zavoda za statistiku , važni akteri koji su bitni za kvalitetno odvijanje cijeloga procesa.
‘Dvije dublje integracije na razini EU’
Strateški prioritet u mandatu nađe druge vlade je ući u dvije dublje integracije na razini EU, jedna je Schengenski prostor, a druga je ulazak u euro područje. Hrvatska je usvojila strategiju za uvođenje eura 2018. godine i otad sustavno i temeljito radimo na njenoj provedbi s kojom smo vrlo precizni u pogledu rokova koje smo sami planirali. Ulazak Hrvatske u europodručje je jedna od obveza koju smo prihvatili našim pristupanjem u Europsku uniju. Dosadašnje iskustvo država koje su pristupale europodručju, posebno država s ekonomijama koje su slične Hrvatskoj, pokazao je da je on donio prednosti i građanima i gospodarstvu.
Ulaskom u euro područje nestat će valutni rizik, mjenjački troškovi, smanjit će se kamatne stope, potaknuti strana ulaganja, povećat će se mogućnost financiranja na tržištu kapitala, a to će imati i dodatni efekt za naš kreditni rejting koji smo vratili na razinu investicijskoga”, kazao je Plenković na početku.
“Imat će utjecaja i na olakšanje hrvatskoga izvoza, a ujedno i na dolazak turista u Hrvatsku. Usporedbom kretanja plaća i cijena u razdoblju od uvođenja eura do danas može se zaključiti da su se bruto plaće povećale znatno više od razine cijena. To znači da je životni standard u tim državama porastao nakon uvođenja eura, a mi to jako dobro znamo jer je većina naših prijatelja iz zemalja srednjoistočne Europe redovit gost na hrvatskom Jadranu”, dodao je premijer.
Hrvatski je premijer ponovio da Hrvatska za ovo desetljeće ima 25 milijardi eura sredstava. “Očekujem da nam europska komisija i dalje daje snažnu potporu, mi ćemo i dalje obaviti svoj dio posla, voditi računa o tome da 60 posto hrvatskog izvoza ide u eurozonu, da turisti koji dolaze iz euro područja čine više od 60 posto hrvatskih gostiju, da dvije trećine štednje u Hrvatskoj je u eurima, a da je vezana i štednja i krediti na euro u mjeri koja pokazuje da je Hrvatska već danas visoko eurizirana zemlja”, kazao je Plenković.
“Bit ćemo u potpunosti spremni za 1. siječanj 2023.”, naglasio je.
Dombrovskis: ‘Želimo osigurati da se Hrvatska uspješno pridruži europodručju’
Potom se obratio potpredsjednika Europske komisije za gospodarstvo Valdis Dombrovskis.
“Pohvaljujemo snažno izraženu političku volju Vlade na putu prema pristupanju u europrostor, a što se nas tiče kao Komisije, mi podržavamo vaš rad i želimo osigurati da se Hrvatska uspješno pridruži europodručju”, rekao je Dombrovskis, istaknuvši da se hrvatsko gospodarstvo dobro oporavlja.
“Možda vam se ova tranzicija čini dugačkom, no vjerujem da vrijedi ići tim putem, a Hrvatska ne samo da će se promijeniti valutu nego će postati prosperitetno i čvrsto gospodarstvo”, optimistično je kazao Dombrovskis.
