Već sada je starosna granica za odlazak u mirovinu u Njemačkoj 67 godina, a 17 posto stanovništva umre ranije. Uprkos tome, zbog korone su ponovo sve glasniji oni koji traže da se ta granica pomakne – na 69 godina.
U Njemačkoj je od 2012. starosna granica za odlazak u mirovinu podignuta sa 65 na 67 godina. Prema trenutnim podacima, postupno povećanje starosne granice za na 67 godina znači da sve više ljudi umre prije nego što ode u penziju, piše Deutsche Welle.
Podaci iz 2019. godine pokazuju kako 17 posto preminulih u Njemačkoj nije napunilo 67 godina, a njih 14,4 posto nije doživilo ni 65. godinu života. Ove podatke navelo je kao odgovor Ministarstvo unutarnjih poslova na zahtjev zastupničke stranke Ljevice.
Ako se starosna granica za mirovinu poveća na 69 godina, još više ljudi ne bi uopće doživilo odlazak u mirovinu. U 2019. godini 19,8 posto svih preminulih bilo je mlađe od 69 godina, što je gotovo svaki peti stanovnik.
“Distribucija odozdo prema gore”
“Brojevi govore jasnim jezikom: Što je starija dob za odlazak u penziju, to će je manje ljudi doživjeti”, rekla je Sabine Zimmermann, zastupnica Lijeve stranke.
Budući da ljudi s malim primanjima žive kraće, pomicanje starosne granice za odlazak u penziju znači “raspodjelu odozdo prema gore”. Njemačkoj nisu potrebne rasprave o daljnjem pomicanju starosne granice, “već prije o povratku na mirovinu sa 65 godina”, rekla je predsjedavajuća Odbora za starije osobe u Bundestagu Zimmermann. Svatko tko opravdava veću starosnu granicu za odlazak u penziju povećanjem očekivanog životnog vijeka “krije pola istine”, smatra ona.
Jer prosječan broj zdravih godina života u Njemačkoj stagnira. “Mnogi ljudi ne dostižu dob za odlazak u penziju u dobrom zdravlju. Za njih svako povećanje starosne granice u stvari znači smanjenje njihove penzije jer su prisiljeni ići u prijevremenu mirovinu”, a to je povezano s manjim iznosom mirovine, rekla je zastupnica Ljevice.
Ekonomski instituti pozivaju na mirovinu sa 69 godina
Nekoliko ekonomskih instituta u travnju je pozvalo na povećanje starosne granice na 69 godina zbog opterećenosti državnog budžeta uslijed pandemije koronavirusa.
– Takav korak donio bi dvostruku korist – napisali su instituti u proljetnom izvještaju za saveznu Vladu. S jedne strane bi se povećali prihodi mirovinskog osiguranja, a s druge strane bi više ljudi bilo dostupno za tržište rada
– Njemačka ima sve manje stanovništva koje je sve starije – rekao je potpredsednik Instituta za ekonomska istraživanja Halle (IWH) Oliver Holtemöller.
U budućnosti će razlika između broja mladih koji dolaze na tržište rada i starih koji ga napuštaju predstavljati oko 400 tisuća ljudi manje na godišnjoj razini, a Holtemöller upozorava kako bi to moglo naštetiti njemačkom gospodarstvu.
Instituti u mirovinskom osiguranju vide važan instrument za uravnotežen državni budžet – izuzimajući izvanredne faktore i neujednačenost gospodarskih tokova – a da se pritom ne mora štedjeti na važnim investicijama za budućnost.
Ako se tu ništa ne anpravi, subvencije za mirovinsko osiguranje iz saveznog budžeta će rasti na štetu drugih državnih troškova.
“Najelegantnije rješenje bilo bi polagano, postupno povećanje starosne granice za umirovljenje jer bi to imalo pozitivan efekt s dvije strane”, rekao je Holtemöller. “Kad bi ljudi bili malo duže dostupni tržištu rada, to bi ojačalo potencijalnu radnu snagu. A imalo bi efekta na rashode mirovinskog osiguranja.”
Bundesbanka se također zalaže za mirovinu sa 69 godina
Njemačka centralna banka, Bundesbank, se također izjasnila za povećanje starosne granice za odlazak u mirovinu. Do sada neprekidno rastući očekivani životni vijek podrazumijeva sve duže trajanje isplate mirovina dok vrijeme uplaćivanja doprinosa ostaju konstantni. Zato je logično povećanje starosne granice sa sadašnjih 67 na 69 godina, glasi obrazloženje Bundesbanke, prenosi Deutsche Welle.
